Pregledni rad
Slavonsko-podunavske pastoralne teme. Osvrt na jednu crkveno-povijesnu tetralogiju
Veronika Reljac
; Teologija u Rijeci,Područni studij KBF-a Sveučilišta u Zagrebu, Rijeka, Hrvatska
Sažetak
U 15 godina (1996.-2011.) Franjo Emanuel Hoško objavio je crkveno-povijesnu tetralogiju o zbivanjima u životu Katoličke crkve u Slavoniji i Podunavlju od sredine 18. do kraja 19. st. Knjige je naslovio po četvorici franjevaca, članova slavonsko-podunavske Provincije sv. Ivana Kapistranskoga, koji su živjeli i djelovali u vrijeme jozefinizma i liberalizma, pa se usredotočuje na spomenute idejne i društveno-političke pokrete u tom vremenu. Prva knjiga je o Josipu Paviševiću (1734.-1803.) koji je neposredni svjedok radikalnoga jozefinizma i njegova nemilosrdnog zadiranja u franjevački život i njihovo pastoralno djelovanje. Druga knjiga otkriva lik Grge Čevapovića (1786.-1830.) koji osporava ustrojstvo kasnoga jozefinizma i ranoga liberalizma, ukazujući na njihov negativan utjecaj na život Crkve i franjevaca te nastoji razboritim postupcima stvoriti mogućnosti franjevačke obnove. O mlađem, Čevapovićevu suvremeniku, Marijanu Jaiću (1795.-1858.) govori treća knjiga i predstavlja ga kao crkvenoga obnovitelja među hrvatskim preporoditeljima. Sam ban Josip Jelačić 1750. godine priznao je Jaiću da svojim literarnim djelovanjem i glazbenim stvaralaštvom nastoji, poput njega, oko „napretka narodnoga i ćudorednoga izobraženja“, tj. narodnoga preporoda i duhovne obnove. Četvrta knjiga predstavlja povjesničara Euzebija Fermendžina (1845.-1897.), koji je zbog skupljanja i objavljivanja povijesnih izvora zavrijedio članstvo u negdašnjoj JAZU. Gotovo je nepoznato da se je više od jednoga desetljeća zauzimao u Rimu da u novomu općem franjevačkom zakoniku bude jasno zabilježena apostolska uloga franjevaca u poslanju Crkve. U to ga je uvjerilo poznavanje franjevačke prošlosti među Hrvatima, a visoka je upravna služba utvrdila da je apostolsko djelovanje preduvjet da franjevci u ugarskom dijelu Austro-Ugarske provedu mukotrpni proces napuštanja jozefinističkoga nasljeđa i prihvate zasade cjelovitoga i izvornoga franjevaštva. Tako je proročki zacrtao hrvatskim franjevcima neupitni kriterij njihove trajne vitalnosti. Hoškova tetralogija doprinos je boljemu poznavanju hrvatske crkvene povijesti u Slavoniji i Podunavlju u 18. i 19. stoljeću, ali ovaj rad zadržava se samo na temama crkvene pastoralne povijesti jer njihovo upoznavanje u mnogočemu razjašnjava ondašnju tipologiju hrvatskih katolika i lik hrvatskih franjevaca.
Ključne riječi
Josip Pavišević; Grga Čevapović; Marijan Jaić; Euzebije Fermendžin; jozefinizam; liberalizam; pastoralne teme; Slavonija; Podunavlje
Hrčak ID:
71769
URI
Datum izdavanja:
22.9.2011.
Posjeta: 1.233 *