APA 6th Edition Knežević, Z. i Serdar, M. (2011). Procjena rizika od izloženosti ljudi pesticidima unesenim hranom. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 62 (3), 269-277. https://doi.org/10.2478/10004-1254-62-2011-2112
MLA 8th Edition Knežević, Zorka i Maja Serdar. "Procjena rizika od izloženosti ljudi pesticidima unesenim hranom." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol. 62, br. 3, 2011, str. 269-277. https://doi.org/10.2478/10004-1254-62-2011-2112. Citirano 25.02.2021.
Chicago 17th Edition Knežević, Zorka i Maja Serdar. "Procjena rizika od izloženosti ljudi pesticidima unesenim hranom." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju 62, br. 3 (2011): 269-277. https://doi.org/10.2478/10004-1254-62-2011-2112
Harvard Knežević, Z., i Serdar, M. (2011). 'Procjena rizika od izloženosti ljudi pesticidima unesenim hranom', Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 62(3), str. 269-277. https://doi.org/10.2478/10004-1254-62-2011-2112
Vancouver Knežević Z, Serdar M. Procjena rizika od izloženosti ljudi pesticidima unesenim hranom. Arh Hig Rada Toksikol. [Internet]. 2011 [pristupljeno 25.02.2021.];62(3):269-277. https://doi.org/10.2478/10004-1254-62-2011-2112
IEEE Z. Knežević i M. Serdar, "Procjena rizika od izloženosti ljudi pesticidima unesenim hranom", Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol.62, br. 3, str. 269-277, 2011. [Online]. https://doi.org/10.2478/10004-1254-62-2011-2112
Sažetak U ovome preglednom radu prikazane su metode procjene rizika od akutne i kronične izloženosti ljudi ostacima pesticida unesenih hranom. U hrani su često prisutni ostaci više različitih pesticida. Međutim rizik od istodobne izloženosti ostacima različitih pesticida nije moguće utvrditi jer trenutačno ne postoji međunarodno prihvaćeni postupak kumulativne procjene rizika. Stoga se procjena rizika temelji na toksikološkoj procjeni pojedinačnog spoja u određenoj vrsti hrane. Za izračun akutnog unosa najčešće se
upotrebljava tzv. međunarodna procjena kratkoročnog unosa (engl. international estimation of short-term intake, IESTI). Model izračuna IESTI temelji se na tzv. metodi najgoreg scenarija uz pretpostavke da će osoba u kratkom vremenu konzumirati veliku količinu hrane koja sadržava najveći određeni maseni udio pesticida te uzimajući u obzir i nehomogenost distribucije ostataka pesticida u hrani. Kronična izloženost ostacima pesticida procjenjuje se uz primjenu tzv. determinističkog modela koji je analogan izračunu maksimalnoga dnevnog unosa.