hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Recepcija Boškovićeve prirodne filozofije u Princetonu (1844-1846)

Ivica Martinović ; Institut za filozofiju, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (454 KB) str. 147-162 preuzimanja: 246* citiraj
APA 6th Edition
Martinović, I. (2001). Recepcija Boškovićeve prirodne filozofije u Princetonu (1844-1846). Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 27. (1-2 (53-54)), 147-162. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/72240
MLA 8th Edition
Martinović, Ivica. "Recepcija Boškovićeve prirodne filozofije u Princetonu (1844-1846)." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 27., br. 1-2 (53-54), 2001, str. 147-162. https://hrcak.srce.hr/72240. Citirano 26.01.2021.
Chicago 17th Edition
Martinović, Ivica. "Recepcija Boškovićeve prirodne filozofije u Princetonu (1844-1846)." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 27., br. 1-2 (53-54) (2001): 147-162. https://hrcak.srce.hr/72240
Harvard
Martinović, I. (2001). 'Recepcija Boškovićeve prirodne filozofije u Princetonu (1844-1846)', Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 27.(1-2 (53-54)), str. 147-162. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/72240 (Datum pristupa: 26.01.2021.)
Vancouver
Martinović I. Recepcija Boškovićeve prirodne filozofije u Princetonu (1844-1846). Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine [Internet]. 2001 [pristupljeno 26.01.2021.];27.(1-2 (53-54)):147-162. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/72240
IEEE
I. Martinović, "Recepcija Boškovićeve prirodne filozofije u Princetonu (1844-1846)", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol.27., br. 1-2 (53-54), str. 147-162, 2001. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/72240. [Citirano: 26.01.2021.]

Sažetak
Na odnos Josepha Henryja prema Boškovićevoj prirodnoj filozofiji tijekom triju posljednjih godina njegove profesure u Princetonu (1844–1846) upućuju tri izvora: učenjakova knjižnica, znanstvena korespondencija i završni pismeni ispit iz prirodne filozofije.
Henry je u svojoj knjižnici posjedovao A System of Mechanical Philosophy (1822) Johna Robisona, koji u prvom svesku uključuje najopširniji prikaz Boškovićeve prirodne filozofije objavljen u Škotskoj u prvoj polovici 19. stoljeća. Robisonovo je djelo Amerikanac pomno proučio i iz njega u svoju »Somatologiju« preuzeo pokuse koji dokazuju naizmjenično djelovanje privlačne i odbojne sile.
Dok je pisao Syllabus of Lectures in Physics, Henry je početne dijelove rukopisa slao na kritičku ocjenu Lewisu R. Gibbesu. Upravo je djelovanje odbojne sile i naizmjenično djelovanje privlačne i odbojne sile bilo predmet Gibbesovih primjedaba Henryjevu priručniku. Jedan drugi korespondent, Daniel B. Smith, vjerojatno pod Faradayevim utjecajem, uvjeravao je početkom 1846. Henryja da _e u fizici, kako budu napredovala istraživanja, ostati samo jedna veličina – sila, a Boškovićeva teorija sila pružit će jedino tumačenje sila u prirodi.
Pri samom kraju svoje profesure u Princetonu, prije nego je postao tajnikom u Smithsonian Institution, Henry je u završni pismeni ispit iz prirodne filozofije uključio i pitanje o Boškovićevoj teoriji kao pitanje iz somatologije. Taj podatak potječe iz dnevnika jednog Henryjeva studenta. Službena dokumentacija o ispitima iz toga razdoblja nije očuvana.
Tri spomenuta izvora otkrivaju tri različita oblika recepcije Boškovićeve prirodne filozofije u Henryja: lektira boškovićevca Robisona, boškovićevske teme u Henryjevih korespondenata i izravni spomen Boškovićeve teorije u pismenom ispitu u Princetonu.
Uz to, usporedbom Henryjeva i Boškovićeva pristupa prirodnoj filozofiji polučuju se i drukčije vrijednosne odredbe. Među njihovim izlaganjima prirodne filozofije može se ustanoviti strukturalna sličnost. Tradicionalno uvodno poglavlje prirodne filozofije, najčešće naslovljeno principia corporum, u Boškovića je preraslo u teoriju sila (lat. theoria virium) koja tumači sastav i svojstva tvari, a u Henryja u somatologiju sa srodnim temama. Ta strukturalna sličnost ne isključuje razlike u važnim pitanjima: definicija gibljivosti, dokazivost principa inercije, stajalište prema živim silama i teorijsko obrazloženje magnetizma.

Hrčak ID: 72240

URI
https://hrcak.srce.hr/72240

[engleski]

Posjeta: 457 *