hrcak mascot   Srce   HID

Šumarski list, Vol. 135 No. 13, 2011.

Izvorni znanstveni članak

Utjecaj pepelnice (Microsphaera alphitoides Griff. et Maubl.) na rast i preživljenje hrastova ponika

Boris Liović ; Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko

Puni tekst: hrvatski, pdf (634 KB) str. 122-129 preuzimanja: 521* citiraj
APA 6th Edition
Liović, B. (2011). Utjecaj pepelnice (Microsphaera alphitoides Griff. et Maubl.) na rast i preživljenje hrastova ponika. Šumarski list, 135 (13), 122-129. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/72320
MLA 8th Edition
Liović, Boris. "Utjecaj pepelnice (Microsphaera alphitoides Griff. et Maubl.) na rast i preživljenje hrastova ponika." Šumarski list, vol. 135, br. 13, 2011, str. 122-129. https://hrcak.srce.hr/72320. Citirano 24.02.2019.
Chicago 17th Edition
Liović, Boris. "Utjecaj pepelnice (Microsphaera alphitoides Griff. et Maubl.) na rast i preživljenje hrastova ponika." Šumarski list 135, br. 13 (2011): 122-129. https://hrcak.srce.hr/72320
Harvard
Liović, B. (2011). 'Utjecaj pepelnice (Microsphaera alphitoides Griff. et Maubl.) na rast i preživljenje hrastova ponika', Šumarski list, 135(13), str. 122-129. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/72320 (Datum pristupa: 24.02.2019.)
Vancouver
Liović B. Utjecaj pepelnice (Microsphaera alphitoides Griff. et Maubl.) na rast i preživljenje hrastova ponika. Šumarski list [Internet]. 2011 [pristupljeno 24.02.2019.];135(13):122-129. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/72320
IEEE
B. Liović, "Utjecaj pepelnice (Microsphaera alphitoides Griff. et Maubl.) na rast i preživljenje hrastova ponika", Šumarski list, vol.135, br. 13, str. 122-129, 2011. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/72320. [Citirano: 24.02.2019.]

Sažetak
Biljna bolest pepelnica koju uzrokuje gljiva Microsphaera alphitoides, ima snažan utjecaj u procesu sušenja hrasta. Najveća opasnost prijeti poniku i pomlatku. Iskustva šumara s područja pridolaženja hrasta lužnjaka zadnjih desetljeća su da je pepelnica jedan od bitnih čimenika preživljenja hrastovog pomlatka, a time i obnove hrastovih šuma. Iako vrlo patogena gljiva, istraživanja njezinog utjecaja na razvoj i sušenje pomlatka hrasta koja bi opravdala sredstva uložena u zaštitu, relativno su malobrojna. Cilj istraživanja je odrediti stupanj ovisnosti visinskog i debljinskog prirasta te preživljenja ponika o intenzitetu zaraze pepelnicom. Pokus je postavljen po metodi slučajnogblok rasporeda u ograđenoj površini na području Uprave Šuma Podružnica Bjelovar. Pokus je po istoj metodi postavljen i u rasadnika Hrvatskog šumarskog instituta. Sakupljeni žirovi zaštićeni su fungicidima te posijani u redove u ograđenoj površini.
Na poniku zaštićenom fungicidima, u 10 sati izmjeren je intenzitet fotosinteze od 8,31 µmol CO2 m-2s-1,dok je u 14 sati izmjereno 6,76 µmol. Na zaraženom (nezaštićenom) poniku izmjereno je u 10 sati znatno manje, 5,38 µmol CO2m-2s-1odnosno u 14 sati 3,75 µmol. To rezultira znatno manjom prosječnom visinom netretiranog ponika pod zastorom krošanja (22,62 cm), dok je prosječna visina ponika tretiranog fungicidima (25,57 cm). Suprotno tomu, u rasadniku nezaštićene biljke imaju na kraju prve vegetacije srednju visinu 24,82 cm, dok zaštićene nešto manju 22,56 cm. Masovno opadanje lišća dogodilo se kod nezaštićenog ponika 12 dana ranije nego kod zaštićenog. Preživljenje nezaštićenog ponika u šumi na kraju prve godine je 78 %, dok je preživljenje zaštićenog 94 %. Preživljenje je u rasadniku približno jednako u oba tretmana. Kod nezaštićenog ponika preživjelo je 92 % biljaka, odnosno 95,5 % kod zaštićenog.

Ključne riječi
hrastov ponik; hrastova pepelnica; fungicidi; intenzitet fotosinteze

Hrčak ID: 72320

URI
https://hrcak.srce.hr/72320

[engleski]

Posjeta: 971 *