APA 6th Edition Bazić, J. i Anđelković, A. (2011). NATIONAL IDENTITY IN THE BOLOGNA PROCESS. Informatologia, 44 (3), 207-213. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/72602
MLA 8th Edition Bazić, Jovan i Ana Anđelković. "NATIONAL IDENTITY IN THE BOLOGNA PROCESS." Informatologia, vol. 44, br. 3, 2011, str. 207-213. https://hrcak.srce.hr/72602. Citirano 08.03.2021.
Chicago 17th Edition Bazić, Jovan i Ana Anđelković. "NATIONAL IDENTITY IN THE BOLOGNA PROCESS." Informatologia 44, br. 3 (2011): 207-213. https://hrcak.srce.hr/72602
Harvard Bazić, J., i Anđelković, A. (2011). 'NATIONAL IDENTITY IN THE BOLOGNA PROCESS', Informatologia, 44(3), str. 207-213. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/72602 (Datum pristupa: 08.03.2021.)
Vancouver Bazić J, Anđelković A. NATIONAL IDENTITY IN THE BOLOGNA PROCESS. Informatologia [Internet]. 2011 [pristupljeno 08.03.2021.];44(3):207-213. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/72602
IEEE J. Bazić i A. Anđelković, "NATIONAL IDENTITY IN THE BOLOGNA PROCESS", Informatologia, vol.44, br. 3, str. 207-213, 2011. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/72602. [Citirano: 08.03.2021.]
Sažetak Predmet ovog rada je razmatranje nacionalnog identiteta, kao oblika kolektivne samosvijesti i bitnog činioca općeg i humanističkog odgoja i obrazovanja, u reformi obrazovanja prema standardima Bolonjskog procesa. Pri tome se polazi od Bolonjske deklaracije gdje je ukazano da će se u reformi obrazovanja poštovati različite kulture, jezici i nacionalni obrazovni sistemi. Koliko je to zaista moguće kada je poznato da su uzroci ovog koncepta reforme vezani za prilagođavanje obrazovanja neoliberalnoj strategiji razvoja u svijetu, procesima globalizacije i eurointegracijskih procesa. Obrazovanje se podređuje tržištu, a od obrazovnih ustanova se zahtijeva stroga racionalizacija i usko specijalistička profesionalizacija. Time se obrazovanje razdvaja od procesa odgoja i svijeta kulture, ono se rastaje od humanističkih vrijednosti i sadržaja koji su odlučujući za razvoj individualnih i kolektivnih identiteta i progresivnu ulogu kulture u društvu. U funkciji ovog rada, ilustrativno se ukazuje na zastupljenost relevantnih sadržaja u reformiranim studijskim programima učiteljskih fakulteta u Beogradu i Zagrebu.