hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Postupci koji se tiču nas samih / postupci koji se tiču ostalih: neka zapažanja

JOVAN BABIĆ

Puni tekst: engleski, pdf (334 KB) str. 193-207 preuzimanja: 11.511* citiraj
APA 6th Edition
BABIĆ, J. (2006). Self-Regarding / Other-Regarding Acts: Some Remarks. Prolegomena, 5 (2), 193-207. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/7178
MLA 8th Edition
BABIĆ, JOVAN. "Self-Regarding / Other-Regarding Acts: Some Remarks." Prolegomena, vol. 5, br. 2, 2006, str. 193-207. https://hrcak.srce.hr/7178. Citirano 22.09.2021.
Chicago 17th Edition
BABIĆ, JOVAN. "Self-Regarding / Other-Regarding Acts: Some Remarks." Prolegomena 5, br. 2 (2006): 193-207. https://hrcak.srce.hr/7178
Harvard
BABIĆ, J. (2006). 'Self-Regarding / Other-Regarding Acts: Some Remarks', Prolegomena, 5(2), str. 193-207. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/7178 (Datum pristupa: 22.09.2021.)
Vancouver
BABIĆ J. Self-Regarding / Other-Regarding Acts: Some Remarks. Prolegomena [Internet]. 2006 [pristupljeno 22.09.2021.];5(2):193-207. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/7178
IEEE
J. BABIĆ, "Self-Regarding / Other-Regarding Acts: Some Remarks", Prolegomena, vol.5, br. 2, str. 193-207, 2006. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/7178. [Citirano: 22.09.2021.]

Sažetak
U svome spisu O slobodi, John Stuart Mill predstavlja svoje poznato načelo nenanošenja štete na sljedeći način: “… samozaštita [je] jedina svrha zbog koje se čovječanstvo, pojedinačno ili kolektivno, ima pravo miješati u slobodu djelovanja svakog od svojih članova. […] On je odgovoran društvu samo za ono svoje ponašanje koje se tiče ostalih. […] Pojedinac je neograničeni gospodar nad samim sobom, nad svojim tijelom i dušom.” Dakle, postoji razlika između postupaka koji se tiču nas samih i postupaka koji se tiču ostalih, te moralnoj kritici podliježu samo postupci koji se tiču ostalih. Međutim, iako se svi postupci na neki način tiču nas samih, nije jasno postoje li bilo koji postupci koji su isključivo takvi. Postoje i dvije dodatne poteškoće. Kao prvo, ‘pojedinac’ može i ne biti pojedinačna osoba; samo-određujuće zajednice, barem kada su sposobne samostalno odlučivati, također su ‘pojedinci’ u ovome smislu. Kao drugo, tvrdi se da se klase postupaka, djelatnosti i načina postupanja opravdavaju drukčije nego pojedinačni postupci. Koje su, dakle, granice koje ‘drugi’ imaju kako bi se ‘zaštititili’ od kojih ‘pojedinaca’ (osobnih ili neosobnih) te koja prava na postupanje i zaštitu oni imaju? Ako je izvor opravdanja, u konačnoj raščlambi, zaštita ili obrana, što se – i zašto – treba ili mora zaštititi? Gdje leži crta razgraničenja između postupaka koji se tiču nas samih i postupaka koji se tiču ostalih? U našem vremenu, kao i u Millovu, nailazimo na mnoge situacije u kojima je takva crta potrebna, ali je teško odrediva ili ustanovljiva. Jedan takav primjer, slučaj istospolnih brakova, dodatno se ispituje u ovome članku.

Ključne riječi
Postupci koji se tiču ostalih; postupci koji se tiču nas samih; načelo nenanošenja štete; istospolni brakovi; kloniranje

Hrčak ID: 7178

URI
https://hrcak.srce.hr/7178

[engleski]

Posjeta: 12.596 *