Izvorni znanstveni članak
Produktivnost, kemijski sastav i održivost lucerne na umjereno kiselom planinskom tlu
Josip Leto
; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb
Mladen Knežević
Krešimir Bošnjak
Marina Vranić
Goran Perčulija
Ivana Matić
Hrvoje Kutnjak
Žarko Miljanić
Sažetak
Lucerna je zbog svojih izvrsnih hranidbenih karakteristika i visokih prinosa najvažnija krmna kultura u proizvodnji voluminozne stočne hrane. Glavni ograničavajući činitelj u proizvodnji hrane na svjetskoj razini je zakiseljavanje tala. Trenutno je oko 40% svjetskih poljoprivrednih tala kiselo. Na kiselim tlima (pH ispod 5,2) lucerna se teško uzgaja, iako se u novije vrijeme ova kultura sve više širi i na tlima s pH 5,2-6,2. Gotovo 50% državnog područja RH nalazi se iznad 200 m nadmorske visine, tj. u brdskom i planinskom području. Tla u tim područjima često su kisele reakcije, pa se širenje lucerne u ovim područjima može osigurati odgovarajućim agromelioracijskim i agrotehničkim zahvatima, kao i odabirom tolerantnijih (plastičnijih) sorata, selekcioniranih za uzgoj na kiselijim tlima. Svrha ovog istraživanja bila je utvrditi mogućnost uzgoja različitih uvoznih kultivara lucerne na umjereno kiselom planinskom tlu. Ni u jednoj godini istraživanja nije bilo značajnih razlika u prinosima suhe tvari (ST) među kultivarima unutar pojedinih otkosa, kao ni u ukupnoj godišnjoj produkciji ST (P>0.05). Prosječni prinos ST svih kultivara u 2000. godini iznosio je 7,07 t/ha, u 2001. 10,94 t/ha, a u 2002. 12,78 t/ha. Utvrđene su značajne razlike u prosječnim prinosima ST otkosa (P<0.01) u svim godinama istraživanja. Nisu utvrđene značajne razlike među kultivarima lucerne ni u jednom istraživanom kemijskom svojstvu (P>0.05). Prosječni sadržaj sirovih bjelančevina (SB) iznosio je 28,20%, dok su sadržaji sirove masti (SM), sirovih vlakana (SV) i nedušičnih ekstraktivnih tvari (NET) iznosili 3,73%, 16,15%, 29,19%, respektivno. Nisu utvrđene značajne razlike u pokrovnosti među kultivarima u pojedinim godinama, ni u jesen ni u proljeće, kao ni u prosječnoj pokrovnosti kultivara lucerne u cjelokupnom istraživačkom razdoblju (P>0.05). Postojale su značajne razlike u prosječnoj pokrovnosti među godinama u jesenskom (P<0.05) i proljetnom očitanju (P<0.01). Prosječna pokrovnost svih kultivara lucerne bila je značajno najmanja u zadnjoj godini istraživanja, tj. u jesen 2001. (72,81%) i u proljeće 2002. (64,37%). Istraživani kultivari lucerne pogodni su za uzgoj u sličnim agroekološkim uvjetima, jer se po ostvarenim prinosima ST, kemijskom sastavu i održivosti kreću u okvirima vrijednosti ovih svojstava utvrđenih u nizinskom području Hrvatske, ali i drugih zemalja.
Ključne riječi
lucerna; kisela tla; prinos; kemijski sastav; pokrovnost
Hrčak ID:
7222
URI
Datum izdavanja:
11.12.2006.
Posjeta: 2.903 *