APA 6th Edition Turčić, N., Mustajbegović, J. i Žuškin, E. (2001). Ocjena radne sposobnosti i/ili invalidnosti u bolesnika sa sindromima prenaprezanja sustava za kretanje. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 52 (4), 509-516. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/504
MLA 8th Edition Turčić, Nada, et al. "Ocjena radne sposobnosti i/ili invalidnosti u bolesnika sa sindromima prenaprezanja sustava za kretanje." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol. 52, br. 4, 2001, str. 509-516. https://hrcak.srce.hr/504. Citirano 08.03.2021.
Chicago 17th Edition Turčić, Nada, Jadranka Mustajbegović i Eugenija Žuškin. "Ocjena radne sposobnosti i/ili invalidnosti u bolesnika sa sindromima prenaprezanja sustava za kretanje." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju 52, br. 4 (2001): 509-516. https://hrcak.srce.hr/504
Harvard Turčić, N., Mustajbegović, J., i Žuškin, E. (2001). 'Ocjena radne sposobnosti i/ili invalidnosti u bolesnika sa sindromima prenaprezanja sustava za kretanje', Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 52(4), str. 509-516. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/504 (Datum pristupa: 08.03.2021.)
Vancouver Turčić N, Mustajbegović J, Žuškin E. Ocjena radne sposobnosti i/ili invalidnosti u bolesnika sa sindromima prenaprezanja sustava za kretanje. Arh Hig Rada Toksikol. [Internet]. 2001 [pristupljeno 08.03.2021.];52(4):509-516. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/504
IEEE N. Turčić, J. Mustajbegović i E. Žuškin, "Ocjena radne sposobnosti i/ili invalidnosti u bolesnika sa sindromima prenaprezanja sustava za kretanje", Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol.52, br. 4, str. 509-516, 2001. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/504. [Citirano: 08.03.2021.]
Sažetak U ocjeni radne sposobnosti oboljelih od sindroma prenaprezanja, glavnu ulogu ima klinička slika te zanimanje bolesnika. Stupanj i lokalizacija boli, kao i ograničenje funkcije, najvažniji su u ocjeni radne sposobnosti ovisno o zahtjevima radnog mjesta. U slučaju pravilno i pravodobno postavljene dijagnoze te prikladnog, energičnog liječenja, a potom rehabilitacije, sindromi naprezanja, osim u sportaša i zaposlenih na nekim posebnim uvjetima rada ne zahtijevaju dugotrajnije bolovanje. Iznimka su slučajevi gdje je potrebno kirurško liječenje, što produžuje vrijeme privremene spriječenosti za rad te slučajevi gdje bolest nije na vrijeme prepoznata, niti adekvatno liječena. Ako nakon završetka liječenja i medicinske rehabilitacije zaostane funkcionalni deficit koji oboljelog ograničava u obavljanju rada, utvrđuje se neko od prava iz mirovinskog osiguranja. Uzrok invalidnosti zbog sindroma prenaprezanja je bolest ili profesionalna bolest, sukladno Zakonu o listi profesionalnih bolesti.