hrcak mascot   Srce   HID

Stručni rad

SANACIJA GUDRONA SPALJIVANJEM RADI ZAŠTITE OKOLIŠA

Filip Kokalj
Niko Samec
Branko Perdija

Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB) str. 237-251 preuzimanja: 669* citiraj
APA 6th Edition
Kokalj, F., Samec, N. i Perdija, B. (2003). SANACIJA GUDRONA SPALJIVANJEM RADI ZAŠTITE OKOLIŠA. Goriva i maziva, 42 (4), 237-251. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/7368
MLA 8th Edition
Kokalj, Filip, et al. "SANACIJA GUDRONA SPALJIVANJEM RADI ZAŠTITE OKOLIŠA." Goriva i maziva, vol. 42, br. 4, 2003, str. 237-251. https://hrcak.srce.hr/7368. Citirano 16.10.2021.
Chicago 17th Edition
Kokalj, Filip, Niko Samec i Branko Perdija. "SANACIJA GUDRONA SPALJIVANJEM RADI ZAŠTITE OKOLIŠA." Goriva i maziva 42, br. 4 (2003): 237-251. https://hrcak.srce.hr/7368
Harvard
Kokalj, F., Samec, N., i Perdija, B. (2003). 'SANACIJA GUDRONA SPALJIVANJEM RADI ZAŠTITE OKOLIŠA', Goriva i maziva, 42(4), str. 237-251. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/7368 (Datum pristupa: 16.10.2021.)
Vancouver
Kokalj F, Samec N, Perdija B. SANACIJA GUDRONA SPALJIVANJEM RADI ZAŠTITE OKOLIŠA. Goriva i maziva [Internet]. 2003 [pristupljeno 16.10.2021.];42(4):237-251. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/7368
IEEE
F. Kokalj, N. Samec i B. Perdija, "SANACIJA GUDRONA SPALJIVANJEM RADI ZAŠTITE OKOLIŠA", Goriva i maziva, vol.42, br. 4, str. 237-251, 2003. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/7368. [Citirano: 16.10.2021.]
Puni tekst: engleski, pdf (1 MB) str. 251-264 preuzimanja: 1.324* citiraj
APA 6th Edition
Kokalj, F., Samec, N. i Perdija, B. (2003). ENVIRONMENTALLY SAFE REMEDIAL OF ACID SLUDGE BY INCINERATION. Goriva i maziva, 42 (4), 251-264. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/7368
MLA 8th Edition
Kokalj, Filip, et al. "ENVIRONMENTALLY SAFE REMEDIAL OF ACID SLUDGE BY INCINERATION." Goriva i maziva, vol. 42, br. 4, 2003, str. 251-264. https://hrcak.srce.hr/7368. Citirano 16.10.2021.
Chicago 17th Edition
Kokalj, Filip, Niko Samec i Branko Perdija. "ENVIRONMENTALLY SAFE REMEDIAL OF ACID SLUDGE BY INCINERATION." Goriva i maziva 42, br. 4 (2003): 251-264. https://hrcak.srce.hr/7368
Harvard
Kokalj, F., Samec, N., i Perdija, B. (2003). 'ENVIRONMENTALLY SAFE REMEDIAL OF ACID SLUDGE BY INCINERATION', Goriva i maziva, 42(4), str. 251-264. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/7368 (Datum pristupa: 16.10.2021.)
Vancouver
Kokalj F, Samec N, Perdija B. ENVIRONMENTALLY SAFE REMEDIAL OF ACID SLUDGE BY INCINERATION. Goriva i maziva [Internet]. 2003 [pristupljeno 16.10.2021.];42(4):251-264. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/7368
IEEE
F. Kokalj, N. Samec i B. Perdija, "ENVIRONMENTALLY SAFE REMEDIAL OF ACID SLUDGE BY INCINERATION", Goriva i maziva, vol.42, br. 4, str. 251-264, 2003. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/7368. [Citirano: 16.10.2021.]

Sažetak
Sažetak
Kiseli gudron je zauljena otpadna tvar, koja nastaje prilikom kisele rafinacije međuprodukata nafte odnosno rabljenih ulja koncentriranom sumpornom kiselinom. U Sloveniji postoji nekoliko starih deponija kiselog gudrona. Nedavno se odlučilo pristupiti projektu saniranja tih starih nerješenih ekoloških problema. Poslije ispitivanja i nekih drugih postupaka sanacije, sada se odlučilo isprobati mogućnost spaljivanja gudrona. Za naš rad je bilo odlučeno, da se naprave kemijske analize gudrona sa dvije najveće deponije na području grada Maribora, dakle s deponija na Studencima i u Pesnici. Ove dvije lokacije, kao i neke druge manje bi trebale biti idućih godina sanirane. Gudron je dospio na te deponije prije više od 20 godina. Nastao je pri preradi starih ulja postupkom rafinacije sa sumpornom kiselinom, pri čemu se izvuku nezasičeni ogljikovodici, spojevi metala i organski kloridi. Količina otpadnog materijala pri takvoj preradi iznosi od 3 do 10 % od ulaznih količina.Vidi se da postoji razlika između uzoraka, pogotovo glede koncentracije klora, cinka i olova. Kalorične vrijednosti i koncentracije sumpora su slične i one će najodlučnije utjecati na proces izgaranja te na tvorbu produkata.
Najprije je bila obavljena teoretsko - tehnička studija mogućih i za okoliš sigurnih postupaka spaljivanja neobrađenog gudrona. Zbog karakterističnog kemijskog sastava i fizikalnih svojstava gudrona opredijelili smo se za spaljivanje na osnovi dvije različite tehnologije s različitim postupcima obrade dimnih plinova, koje su neophodno potrebne, radi dostizanja nižih emisijskih koncentracija polutanata u odnosu na propisane dozvoljene emisije od EU.
Dobrim planiranjem svih pokusa, dobrim izborom tehnologije spaljivanja i tehnologijom prečišćavanja dimnih plinova te kvalitetnim izvođenjem pokusa uspjeli smo izvesti spaljivanje gudrona, koji je dao veoma povoljne rezultate. Pogotovo smo zadovoljni, što smo uspjeli sniziti koncentraciju SO2 ispod dozvoljinih granica. Koncentracije SO2 su bile u dimnim plinima pred čišćenjem na nivou 10g/Nm3, što pokazuje da je gotovo sav sumpor izgorio i napustio primarnu komoru s dimnim plinovima. Sniženje njegove koncentracije se obavilo u dva odnosno tri koraka. Koncentracije teških metala u šljaki pokazuju da je samo manji dio napustio primarnu komoru, što je olakšalo rad naprava za čišćenje plinova.

Ključne riječi
gudron, kiseli ostatak obrade sumpornom kiselinom; spalionica otpada; gledište rizika za okoliš; obnova ugroženih prirodnih resursa

Hrčak ID: 7368

URI
https://hrcak.srce.hr/7368

[engleski]

Posjeta: 3.225 *