Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Kult božice Rome u rimskoj provinciji Dalmaciji

Ivana Jadrić-Kučan


Puni tekst: hrvatski pdf 767 Kb

str. 93-111

preuzimanja: 1.276

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 451 Kb

str. 93-111

preuzimanja: 830

citiraj


Sažetak

Godine 42. pr. Kr. senatskom odlukom Cezar je deificiran, te je
time postao prvi Rimljanin koji je posmrtno štovan kao državni
bog. U štovanje kulta Božanskog Julija (Divus Iulius) uključena je i
Dea Roma, personifikacija Rimske Republike. Oktavijan je uvidio
vrijednost Cezarove deifikacije kao autorizaciju svoje snage, a
pojavljivanje kometa (sidus Iulium) na Cezarovim pogrebnim
igrama interpretirao je kao dušu Božanskog Cezara. Unatoč
Augustovoj odredbi o uključivanju Rome u kult, antički pisci u
svojim djelima izostavljaju božicu, vjerojatno smatrajući njezinu
ulogu sekundarnom, pripisujući cijelu prirodu štovanja caru.
U zapadnim provincijama Rimskog Carstva prije nije postojala
tradicija kulta božice Rome kao u grčkim zemljama, te se božica
pojavljuje poglavito kao simbol cijeloga Rimskog Carstva.
Štovanje kulta božice Rome bilo je organizirano kao dio carskoga
kulta, a najraniji hram na našem području podignut joj je u koloniji
Pola. Arheološki ostatci iz Oneja, Ekva, municipija Bistuensi i
Dokleje svjedoče o organiziranom štovanju njezina kulta na
području rimske provincije Dalmacije.

Ključne riječi

Dea Roma; Pola; Oneum; Aequum; Doclea; municipium Bistuensium; sacerdos; flamen; sexvir; Augustales

Hrčak ID:

75369

URI

https://hrcak.srce.hr/75369

Datum izdavanja:

30.11.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.763 *