Izvorni znanstveni članak

ODNOSI SUDIONIKA PLOVIDBENOGA POTHVATA U STAROME VIJEKU

Zlatko Đukić orcid.org/0009-0001-0916-0102 ; Filozofski fakultet u Osijeku, Osijek, Hrvatska

Sažetak

U radu se opisuju povijesno-pravni odnosi osoba koje su sudjelovale
u plovidbi rijekom, jezerom i morem, što se može
pratiti u kontinuitetu od najstarijih civilizacija. Osnovni
cilj te aktivnosti bio je povezivanje različitih tržišta radi
izvoza vlastitih proizvoda i uvoza trgovačkih artikala koji
su nedostajali na domaćemu tržištu.
Najstariji dosad sačuvani i poznati pravni spomenici koji
reguliraju plovidbu i odnose vezane uz nju nađeni su u
Bilalaminu zakoniku i u babilonskomu zakoniku kralja
Hamurabija. Poznate su i pravne zasade istočnih naroda
koje su preko Kaldejaca, Egipćana i Feničana dospjele na
obale Sredozemnoga mora. Zahvaljujući tomu do našega
je vremena sačuvan pravni slijed propisa pomorskoga prava
mediteranske civilizacije. Uloga brodara mijenjala se
kroz povijest i nije se osobito razlikovala od brodovlasnikove
uloge. U zakonicima koji su regulirali plovidbu i pravne
odnose subjekata plovidbenoga pothvata (od Bilalamina
zakonika preko Hamurabijeva zakonika i Rodskoga zakonika
o izbacivanju (tereta) do Rimskoga prava) može se
primijetiti da plovidbom upravlja isključivo brodovlasnik
(dominus navis) koji je ujedno zapovjednik broda, ali i
trgovac jer obavlja razmjenu dobara. Postavlja se pitanje
je li vlasnik broda bio sposoban obavljati najmanje tri različita
posla. U Rimskome se pravu potvrđuje da to nije bilo idealno
rješenje jer se već ondje razlikuje zapovjednik broda (magister navis) od osobe koja vodi pomorsku djelatnost, tj. od brodara (exercitor navis).

Ključne riječi

subjekti plovidbe i trgovine

Hrčak ID:

75453

URI

https://hrcak.srce.hr/75453

Datum izdavanja:

30.12.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.850 *