Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Genotipska raznolikost divlje trešnje (Prunus aviumL.) u dijelu prirodne rasprostranjenosti u Hrvatskoj

Olivera Tančeva Crmarić ; Vitroplant d.o.o. Solin
Snježana Štambuk ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Davorin Kajba orcid id orcid.org/0000-0001-9194-1030 ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu


Puni tekst: hrvatski pdf 273 Kb

str. 543-554

preuzimanja: 1.380

citiraj


Sažetak

Klonski materijal za istraživanje genotipske raznolikosti divlje trešnje korišten je iz klonske sjemenske plantaže (Šumarija Kutina), a činila su ga 24 selekcionirana plus stabla iz područja sjeverozapadne Hrvatske. Klonovi su analizirani pomoću 15 odabranih mikrosatelitnih DNK biljega (SSR), koji su odabrani od organizacije ECPGR. Otkriveno je bogatstvo alelnih varijacija kod SSR lokusa, a utvrđen visok stupanj polimorfizma potvrdio je postojanje ne samo opsežne morfološke, već i vrlo značajne genetske raznolikosti. Na temelju udjela zajedničkih alela (DPSAM) izračunata je prosječna genet ska udaljenost od 0.573.Najmanja genetska udaljenost (DPSAM= 0.100) zabilježena je između genotipova ‘KP2’ i ‘KP5’ (Kloštar Podravski, regija Koprivnica), koji su se podudarali u 27 od 30 alela, dok je najveća genetska udaljenost (DPSAM= 0.933) zabilježena između genotipova ‘Đu2’ (Đulovac, regija Bjelovar) i ‘L3’ (Lipovljani, regija Zagreb) koji su se razlikovali u 28 od 30 alela. Matrica genetske udaljenosti, temeljena na udjelu zajedničkih alela (DPSAM), nije utvrdila jasno svrstavanje jedinki divlje trešnje s obzirom na njihovo porijeklo, odnosno regiju (Koprivnica, Bjelovar, Zagreb). Analizom molekularne varijance (AMOVA) utvrđeno je da je znatno veći postotak (95.88 %) ukupne mikrosatelitne raznolikosti uzrokovan razlikama između jedinki unutar regija, od onog uzrokovanog razlikama između istraživanih regija (4.12 %). . – statistika je iznosila 0.041 i bila je visokosignifikantna (P < 0.01) što ukazuje na postojanje određene regionalne strukturiranosti genetske raznolikosti, a prikazana je osima faktorijalne analize korespondcije (FCA). Prva os objašnjava 63.76 % ukupne inercije, i razdvojila je jedinke iz regije Zagreb od jedinki iz regije Bjelovar i Koprivnica, dok je druga os sa 36.24 % razdvojila jedinke iz regije Bjelovar od onih iz regije Koprivnica.

Ključne riječi

genetska raznolikost.; mikrosatelitni biljezi SSR; Prunus avium L

Hrčak ID:

75465

URI

https://hrcak.srce.hr/75465

Datum izdavanja:

31.12.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.308 *