Izvorni znanstveni članak

O razumijevanju poslovica

Gordana Mikulić ; Centar za jezičnu nastavu, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska

Sažetak

U radu se tretiraju neki od faktora koji utječu na razumijevanje poslovica na stranom jeziku.
Iako poslovice kao tradicionalni oblik u svojoj didaktičkoj funkciji nisu više dio svakodnevnog verbalnog repertoirea pojedinca, stručna literatura potvrđuje njihovu još uvijek veliku zastupljenost, posebno u medijima, i u hrvatskoj i u američkoj kulturi (Bošković-Stulli, 1983;B. i W. Mieder, 1977 ).
Internacionalni karakter poslovica ogleda se njihovim kompozicijsko-izražajno-stilskim kao i semantičkim podudarnostima. No bez obzira na te brojne istovjetnosti, koje se s jedne strane pokušavaju objasniti monogenetskim a s druge poligenetskim pristupom, postoje mnogobrojne poslovice koje su bilo historijskim, bilo sociološkim ili nekim drugim kulturološkim podacima vezane uz određenu kulturu, lako da nemaju svoju međunarodnu varijantu.
Eksperimentom koji smo proveli s američkim studentima koji uče hrvatski jezik, pokušali smo provjerili koliko taj civilizacijski sadržaj utječe na razumijevanje poslovice. Naime, moguće je pretpostaviti da ispitanici, ako ne posjeduju znanja vezana uz civilizacijski sadržaj poslovice, tim više što je taj sadržaj obično izražen metaforično, neće moći razumjeti pa, dosljedno tome ni interpretirati poslovicu izvan konteksta.
Odabrano je 60 poslovica koje su prema kriteriju prisutnosti u novinama (Bošković-Stulli, 1983 ) i odabiru autora i još trojice izvornih govornika potvrđene kao još uvijek dosta opticajne. Desetorica dodiplomaca i postdiplomaca sa sveučilišta Yale i Harvard sudjelovalo je u eksperimentu. Njihov je zadatak bio interpretirati hrvatsku poslovicu a potom, ako postoji i ako ga znadu, dali njezin ekvivalent u engleskom.
Isto tako pokušali smo ocijeniti koliko struktura (Dundees, 1981) i tip figure (Ricoeur, 1978 ) utječu na razumijevanje. Klasifikacija svake pojedine poslovice prema ta dva kriterija nije se , međutim, pokazala nimalo jednostavnom.
Rezultati,koji su i statistički obrađeni, pokazuju značajnu korelaciju samo između uspješne interpretacije i poznavanja poslovice na materinskom jeziku ( 65.). Iako razlike s obzirom na tip strukture i figure nisu značajne, i tu se uočavaju neke pravilnosti.
Dakle, kao što se i očekivalo. najteže za razumijevanje bile su poslovice koje nose neki civilizacijski pečat (Proveo se kao Janko na Kosovu; Ne idi grlom u jagode; Baba šumom, deda drumom.)Međutim, rezultate valja promatrati s rezervom budući da u razumijevanju, tom lako kompleksnom kognitivnom procesu, sudjeluje još mnogo drugih faktora koji ovdje nisu uzeli u obzir. Osim toga, lijekom interpretacije rezultata iskrsnula su mnoga pitanja čisto metodološke prirode, posebno u vezi s pravim značenjem poslovica, a stoje izvan konteksta vrlo teško utvrditi. Ipak, pokazalo se kako poslovice mogu poslužiti kao vrlo dobar test materijal za dobivanje informacija o civilizacijskim razlikama kao i o razumijevanju figurativnog jezika na stranom jeziku.

Ključne riječi

izreke; folklor; usmena predaja; stilske figure

Hrčak ID:

75769

URI

https://hrcak.srce.hr/75769

Datum izdavanja:

22.6.1992.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.177 *