hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Uporaba akuzativa bez prijedloga u suvremenom hrvatskom jeziku

Vlasta Rišner   ORCID icon orcid.org/0000-0001-6522-9066 ; Filozofski fakultet u Osijeku

Puni tekst: hrvatski, pdf (420 KB) str. 147-159 preuzimanja: 1.690* citiraj
APA 6th Edition
Rišner, V. (2011). Uporaba akuzativa bez prijedloga u suvremenom hrvatskom jeziku. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 37 (1), 147-159. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/76259
MLA 8th Edition
Rišner, Vlasta. "Uporaba akuzativa bez prijedloga u suvremenom hrvatskom jeziku." Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, vol. 37, br. 1, 2011, str. 147-159. https://hrcak.srce.hr/76259. Citirano 23.02.2020.
Chicago 17th Edition
Rišner, Vlasta. "Uporaba akuzativa bez prijedloga u suvremenom hrvatskom jeziku." Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 37, br. 1 (2011): 147-159. https://hrcak.srce.hr/76259
Harvard
Rišner, V. (2011). 'Uporaba akuzativa bez prijedloga u suvremenom hrvatskom jeziku', Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 37(1), str. 147-159. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/76259 (Datum pristupa: 23.02.2020.)
Vancouver
Rišner V. Uporaba akuzativa bez prijedloga u suvremenom hrvatskom jeziku. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje [Internet]. 2011 [pristupljeno 23.02.2020.];37(1):147-159. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/76259
IEEE
V. Rišner, "Uporaba akuzativa bez prijedloga u suvremenom hrvatskom jeziku", Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, vol.37, br. 1, str. 147-159, 2011. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/76259. [Citirano: 23.02.2020.]

Sažetak
U radu se opisuju primjeri češće uporabe akuzativa bez prijedloga u suvremenim hrvatskim medijima i razgovornom jeziku. Primjeri se takve uporabe razvrstavaju u nekoliko skupina: 1. sintagme s nepunoznačnim glagolom i besprijedložnim akuzativom, 2. glagol + *imenska riječ (A) + imenska riječ (A) < glagol + od + imenska riječ (G) + imenska riječ (A), 3. neprijelazni glagol → prijelazni glagol. Među sintagmama s akuzativom promjene se primjećuju i u sljedećoj, 4. skupini: glagol + unutrašnji objekt → glagol + hiponimni objekt (rubni izravni objekt?). Pri opisu se potvrđuje da se akuzativ kao puni, središnji padež, kojim se predmet obuhvaća u potpunosti, nameće rubnosti ostalih perifernih padeža, pr. instrumentala (kod glagola kontaktirati). Pokazuje se da su, usprkos normi koja uz glagole traženja ne preporuča uporabu dvaju akuzativa bez prijedloga, nego jednoga besprijedložnoga akuzativa (ili dijelnoga genitiva) te drugoga genitiva s prijedlogom od, uz glagol tražiti u jeziku suvremenih medija česte potvrde dvaju besprijedložnih akuzativa.

Ključne riječi
akuzativ; izravni objekt; prijelazni glagoli; neprijelazni glagoli

Hrčak ID: 76259

URI
https://hrcak.srce.hr/76259

[engleski]

Posjeta: 2.535 *