Izvorni znanstveni članak

Uporaba akuzativa bez prijedloga u suvremenom hrvatskom jeziku

Vlasta Rišner orcid.org/0000-0001-6522-9066 ; Filozofski fakultet u Osijeku

Sažetak

U radu se opisuju primjeri češće uporabe akuzativa bez prijedloga u suvremenim hrvatskim medijima i razgovornom jeziku. Primjeri se takve uporabe razvrstavaju u nekoliko skupina: 1. sintagme s nepunoznačnim glagolom i besprijedložnim akuzativom, 2. glagol + *imenska riječ (A) + imenska riječ (A) < glagol + od + imenska riječ (G) + imenska riječ (A), 3. neprijelazni glagol → prijelazni glagol. Među sintagmama s akuzativom promjene se primjećuju i u sljedećoj, 4. skupini: glagol + unutrašnji objekt → glagol + hiponimni objekt (rubni izravni objekt?). Pri opisu se potvrđuje da se akuzativ kao puni, središnji padež, kojim se predmet obuhvaća u potpunosti, nameće rubnosti ostalih perifernih padeža, pr. instrumentala (kod glagola kontaktirati). Pokazuje se da su, usprkos normi koja uz glagole traženja ne preporuča uporabu dvaju akuzativa bez prijedloga, nego jednoga besprijedložnoga akuzativa (ili dijelnoga genitiva) te drugoga genitiva s prijedlogom od, uz glagol tražiti u jeziku suvremenih medija česte potvrde dvaju besprijedložnih akuzativa.

Ključne riječi

akuzativ; izravni objekt; prijelazni glagoli; neprijelazni glagoli

Hrčak ID:

76259

URI

https://hrcak.srce.hr/76259

Datum izdavanja:

15.12.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 4.242 *