APA 6th Edition Škarica, D. (1999). Boškovićev metodološki fenomenalizam. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 25. (1-2 (49-50)), 125-141. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/76491
MLA 8th Edition Škarica, Dario. "Boškovićev metodološki fenomenalizam." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 25., no. 1-2 (49-50), 1999, pp. 125-141. https://hrcak.srce.hr/76491. Accessed 17 Jan. 2021.
Chicago 17th Edition Škarica, Dario. "Boškovićev metodološki fenomenalizam." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 25., no. 1-2 (49-50) (1999): 125-141. https://hrcak.srce.hr/76491
Harvard Škarica, D. (1999). 'Boškovićev metodološki fenomenalizam', Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 25.(1-2 (49-50)), pp. 125-141. Available at: https://hrcak.srce.hr/76491 (Accessed 17 January 2021)
Vancouver Škarica D. Boškovićev metodološki fenomenalizam. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine [Internet]. 1999 [cited 2021 January 17];25.(1-2 (49-50)):125-141. Available from: https://hrcak.srce.hr/76491
IEEE D. Škarica, "Boškovićev metodološki fenomenalizam", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol.25., no. 1-2 (49-50), pp. 125-141, 1999. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/76491. [Accessed: 17 January 2021]
Abstracts U članku se pod metodološkim fenomenalizmom razumijeva načelo usredotočenosti prirodoznanstvenog istraživanja isključivo na fenomene kao jedine pretpostavke (premise) prirodoznanstvenih zaključaka i teorija. Pritom načela prema kojima ti zaključci bivaju izvedeni mogu biti umske ili empirijske naravi. Isto tako i sâm predmet prirodoznanstvene teorije može biti bilo puka fikcija bilo sáma zbilja. Bitno je samo to da premise iz kojih prirodoznanstvena teorija biva izvedena budu isključivo fenomeni. Načelo metodološkog fenomenalizma izrazio je jasno i jezgrovito Newton riječima: »…hypotheses non fingo.« Prvi dio članka posvećen je upravo Newtonovu metodološkom fenomenalizmu. Slijedi – u drugom dijelu članka – Boškovićev fenomenalizam, najjasnije i najizravnije izložen u Adnotationes I, str. 50–55, ukratko pak i u Disquisitio in universam astronomiam, br. 1, str. 5. Lako ga je, međutim, prepoznati i u Boškovićevim definicijama temeljnih prirodoznanstvenih pojmova – sile inercije i privlačnih, odnosno odbojnih sila potencijâ. U trećem je dijelu članka istaknuto newtonovsko podrijetlo Boškovićeva fenomenalizma, a u četvrtom dijelu fenomenalizam kao konstanta Boškovičeva prirodoznanstvenog istraživanja, tj. kao načelo koje – u istoj formi – nalazimo kako u ranijim tako i u kasnijim Boškovićevim fizikalnim raspravama.