Stručni rad

Slatkovodno ribarstvo u SR Hrvatskoj u godini 1988.

Mirko Turk ; direktor Istraživačko-razvojnog centra za ribarstvo, Zagreb

Sažetak

U radu su izneseni podaci o kretanju proizvodnje i ulova ribe po vrstama, o površini ribnjaka, o ribolovnim sredstvima 5 o raspodjeli proizvodnje i ulova u godini 1988. Površine koje se iskorištavaju povećane su samo za 33 ha ili 0,26%, a ukupan prinos ribe veći je za 374 tone ili 2,32%. Najveći prinosi ribe postignuti su u Poljani (1 656 kg/ha).
Hranidbeni je koeficijent 3,10 i veći je 10,7% nego u prethodnoj godini. U dva ribnjačarstva (Belje, Crna Mlaka — Pisarovina) hranidbeni je koeficijent manji od 2,0 kg, a u sedam velikih ribnjačarstava taj je koeficijent veći od 3,00 kg. U prehrani ribe i dalje prevladavaju kukuruz i potom pšenica.
Potrošak gnojiva smanjen je 3% u usporedbi s prethodnom godinom.
Od ukupnih površina ribnjaka rastilišta čine 0,90% površine, mladičnjaci 25,48%, a uzgajališta za konzumnu ribu 73,22%.
Ukupan je prinos ribe u šaranskim ribnjacima 1 173 kg/ha, a u pastrvskim 184 tone.
Od svih ribljih vrsta najviše se proizvede šaran (77,61%), zatim slijede biljojedne ribe (14,25%), a sve ostale ribe čine 8,14% ukupne proizvodnje.
U strukturi biljojednih riba na prvome je mjestu sivi glavaš s 53,7%, a potom slijede amur sa 24,1% te bijeli glavaš sa 22,2%. U usporedbi s prethodnom godinom povećala se proizvodnja soma i nešto manje pastrve, a smanjena je proizvodnja linjaka, mlađa pastrva i mlađa biljojednih riba.
Ulov ribe u otvorenim vodama smanjen je 0,90% u usporedbi s prethodnom godinom.
Zbrojivši ukupnu proizvodnju i ulov slatkovodne ribe, šaran je zastupljen sa 74,62%, biljojedne ribe s 13,6%, pastrva s 4,54%,, som, smuđ i štuka s 2,08%, a sve ostale riblje vrste zastupljene su 5,16%.
Što se tiče raspodjele proizvodnje i ulova, 59,89% ribe prodano je na tržištu, 29,21% potrošeno je za vlastitu reprodukciju ((nasad u ribnjake), 4,48% za vlastitu potrošnju (sportski ribolovci), a gubici i uginuća činili su 2,58%.
Broj ribarskih radnika ukupno se povećao samo 2,58%, a proizvodnja je po radniku porasla 0,82% u usporedbi s prethodnom godinom.
Prosjek proizvodnje ribe po radniku iznosi 11,8 tona. Najveća je proizvodnost po radniku ove godine postignuta u Poljani i u Belju (23,5 t).

Ključne riječi

proizvodnja; ulov; ribarstvo; Hrvatska

Hrčak ID:

77177

URI

https://hrcak.srce.hr/77177

Datum izdavanja:

20.9.1989.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.016 *