hrcak mascot   Srce   HID

Preliminary communication

KVALITATIVNI PRISTUP INTERPRETACIJI SIMPTOMA ADHD-a: IMPLIKACIJE ZA PEDAGOŠKU PRAKSU

Ksenija Romstein ; Učiteljski fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Hrvatska

Fulltext: croatian, pdf (222 KB) pages 101-112 downloads: 1.460* cite
APA 6th Edition
Romstein, K. (2011). KVALITATIVNI PRISTUP INTERPRETACIJI SIMPTOMA ADHD-a: IMPLIKACIJE ZA PEDAGOŠKU PRAKSU. Život i škola, LVII (26), 101-112. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/77325
MLA 8th Edition
Romstein, Ksenija. "KVALITATIVNI PRISTUP INTERPRETACIJI SIMPTOMA ADHD-a: IMPLIKACIJE ZA PEDAGOŠKU PRAKSU." Život i škola, vol. LVII, no. 26, 2011, pp. 101-112. https://hrcak.srce.hr/77325. Accessed 6 May 2021.
Chicago 17th Edition
Romstein, Ksenija. "KVALITATIVNI PRISTUP INTERPRETACIJI SIMPTOMA ADHD-a: IMPLIKACIJE ZA PEDAGOŠKU PRAKSU." Život i škola LVII, no. 26 (2011): 101-112. https://hrcak.srce.hr/77325
Harvard
Romstein, K. (2011). 'KVALITATIVNI PRISTUP INTERPRETACIJI SIMPTOMA ADHD-a: IMPLIKACIJE ZA PEDAGOŠKU PRAKSU', Život i škola, LVII(26), pp. 101-112. Available at: https://hrcak.srce.hr/77325 (Accessed 06 May 2021)
Vancouver
Romstein K. KVALITATIVNI PRISTUP INTERPRETACIJI SIMPTOMA ADHD-a: IMPLIKACIJE ZA PEDAGOŠKU PRAKSU. Život i škola [Internet]. 2011 [cited 2021 May 06];LVII(26):101-112. Available from: https://hrcak.srce.hr/77325
IEEE
K. Romstein, "KVALITATIVNI PRISTUP INTERPRETACIJI SIMPTOMA ADHD-a: IMPLIKACIJE ZA PEDAGOŠKU PRAKSU", Život i škola, vol.LVII, no. 26, pp. 101-112, 2011. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/77325. [Accessed: 06 May 2021]

Abstracts
Utvrđivanje postojanja ADHD-a (engl. attention deficit / hyperactivity disorder)
danas se rješava pomoću dijagnostičkih kriterija DSM-IV i ICD-10. Dok je DSM-IV tipičan
za američko područje i stil života, ICD-10 karakterističan je za europsko tlo te se može
govoriti o kulturološkoj i individualnoj interpretaciji simptoma. Ponašanje je socijalno
određeno, što za ADHD znači da ne nastaje „u vakuumu“, nego u interakciji pojedinca s
okružjem, a u prilog tomu idu teorije razvoja Vygotskog i Bronfenbrennera. Unatoč tomu, i
dalje je dominantna perspektiva odraslih koji normiraju djetetov razvoj i stvaraju kriterije
procjene ponašanja. Stoga je važno propitati aktualne dijagnostičke kriterije ADHD-a u
odnosu na socijalnu normativnu orijentaciju u praćenju djetetova rasta i razvoja, ali i slike o
djetetu općenito. Istraživanja o djetinjstvu (posebice s gledišta sociologije i pedagogije)
ukazuju kako je socijalna perspektiva o djetinjstvu i djetetu (njegovu razvoju) normativnoga
karaktera, što može davati lažno pozitivnu sliku ADHD-a. Uvidom u relevantnu pedagošku
literaturu i praćenjem prakse uočeno je kako se određena ponašanja, okarakterizirana kao
simptomi hiperaktivnosti, mogu višestruko tumačiti – kao odraz situacijskog konteksta,
životnog stila obitelji, razvojne faze... Budući da se ADHD uglavnom manifestira i
dijagnosticira ubrzo nakon polaska u osnovnu školu te da su učitelji izravno uključeni u
proces dijagnostike ADHD-a, provedena je anketa o tipičnim ponašanjima djece niže
osnovnoškolske dobi (od 1. do 4. razreda) u kojoj su sudjelovala 42 studenta 5. godine
učiteljskog studija. Rezultati ispitivanja ukazuju kako tipična ponašanja djece niže
osnovnoškolske dobi prema mišljenju studenata – budućih učitelja – uključuju intenzivnu
motoričku aktivnost, kratkotrajnu pozornost te nemogućnost iznošenja aktivnosti do kraja, što
su ujedno i simptomi ADHD-a opisani u DSM-IV- i ICD-10-dijagnostičkim kriterijima.
Takvi rezultati ukazuju na važnost interdisciplinarnog i kvalitativnog pristupa interpretaciji
simptoma ADHD-a za njegovanje razvojno primjerene prakse u radu s djecom niže
osnovnoškolske dobi.

Keywords
ADHD; kvalitativni pristup; simptomi; pedagoška praksa; razvojna primjerenost

Hrčak ID: 77325

URI
https://hrcak.srce.hr/77325

[english] [german]

Visits: 2.860 *