hrcak mascot   Srce   HID

Stručni rad

Primorska banovina u politici upravne podjele Bosne i Hercegovine

Branko Dubravica ; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (119 KB) str. 154-172 preuzimanja: 647* citiraj
APA 6th Edition
Dubravica, B. (2011). Primorska banovina u politici upravne podjele Bosne i Hercegovine. Politička misao, 48 (4), 154-172. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/77808
MLA 8th Edition
Dubravica, Branko. "Primorska banovina u politici upravne podjele Bosne i Hercegovine." Politička misao, vol. 48, br. 4, 2011, str. 154-172. https://hrcak.srce.hr/77808. Citirano 08.12.2019.
Chicago 17th Edition
Dubravica, Branko. "Primorska banovina u politici upravne podjele Bosne i Hercegovine." Politička misao 48, br. 4 (2011): 154-172. https://hrcak.srce.hr/77808
Harvard
Dubravica, B. (2011). 'Primorska banovina u politici upravne podjele Bosne i Hercegovine', Politička misao, 48(4), str. 154-172. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/77808 (Datum pristupa: 08.12.2019.)
Vancouver
Dubravica B. Primorska banovina u politici upravne podjele Bosne i Hercegovine. Politička misao [Internet]. 2011 [pristupljeno 08.12.2019.];48(4):154-172. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/77808
IEEE
B. Dubravica, "Primorska banovina u politici upravne podjele Bosne i Hercegovine", Politička misao, vol.48, br. 4, str. 154-172, 2011. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/77808. [Citirano: 08.12.2019.]

Sažetak
Danas, kada se ponovo nalazimo pred pitanjem kuda ide Bosna i Hercegovina,
k novoj integraciji ili daljnjoj dezintegraciji, neće biti naodmet pokazati
kako je i kada otpočeo proces njene upravno-teritorijalne podjele i povezivanja
sa susjednim zemljama u 20. stoljeću, u ovom slučaju s Dalmacijom 1929.
u Primorskoj banovini, a deset godina kasnije s Banovinom Hrvatskom. U
radu ćemo se detaljno pozabaviti prikazom veličine teritorija i stanovništva
prema konfesionalnoj pripadnosti na razini 8, odnosno 13 kotareva koje je
činilo 38, odnosno 70 općina BiH. Podaci o stanovništvu iznose se temeljem
zadnjeg popisa iz 1931. godine u Kraljevini Jugoslaviji te se pokušava odgovoriti
na pitanje u kojem se omjeru našla katolička većina naspram islamske
i pravoslavne manjine. Apsolutnu većinu od 63% katoličko je stanovništvo u
bosansko-hercegovačkim kotarevima imalo u razdoblju Primorske banovine,
dok je u Banovini Hrvatskoj činilo 53% stanovništva. Pored katolika u istim
su banovinama živjeli stanovnici islamske i pravoslavne vjeroispovijesti, koji
su bili manjina, dok su na razini pojedinih općina i kotareva bili većina. Katolici
su u Primorskoj banovini u dalmatinskim kotarevima činili 84% stanovništva,
a u kotarevima BiH 63%, pa je na razini cjelokupne banovine bilo
75% katolika. Stoga su s pravom mnogi doživljavali i objašnjavali Primorsku
banovinu konfesionalno katoličkom, a nacionalno hrvatskom, premda će to
ona u stvarnosti postati tek kad zajedno sa Savskom banovinom uđe u Banovinu
Hrvatsku.

Ključne riječi
politika; upravna podjela BiH; banovine; kotarevi; općine; katolici – Hrvati; pravoslavci – Srbi; islam – Bošnjaci; granice; teritorijalni opseg

Hrčak ID: 77808

URI
https://hrcak.srce.hr/77808

[engleski]

Posjeta: 1.091 *