hrcak mascot   Srce   HID

Scrinia Slavonica : Godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, Vol.11 No.1 Listopad 2011.

Izvorni znanstveni članak

Srpska pobuna u općini Pakrac 1990.-1991.: uzroci, nositelji i tijek

Ivica Miškulin

Puni tekst: hrvatski, pdf (374 KB) str. 355-392 preuzimanja: 2.019* citiraj
APA 6th Edition
Miškulin, I. (2011). Srpska pobuna u općini Pakrac 1990.-1991.: uzroci, nositelji i tijek. Scrinia Slavonica, 11 (1), 355-392. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/78172
MLA 8th Edition
Miškulin, Ivica. "Srpska pobuna u općini Pakrac 1990.-1991.: uzroci, nositelji i tijek." Scrinia Slavonica, vol. 11, br. 1, 2011, str. 355-392. https://hrcak.srce.hr/78172. Citirano 15.10.2018.
Chicago 17th Edition
Miškulin, Ivica. "Srpska pobuna u općini Pakrac 1990.-1991.: uzroci, nositelji i tijek." Scrinia Slavonica 11, br. 1 (2011): 355-392. https://hrcak.srce.hr/78172
Harvard
Miškulin, I. (2011). 'Srpska pobuna u općini Pakrac 1990.-1991.: uzroci, nositelji i tijek', Scrinia Slavonica, 11(1), str. 355-392. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/78172 (Datum pristupa: 15.10.2018.)
Vancouver
Miškulin I. Srpska pobuna u općini Pakrac 1990.-1991.: uzroci, nositelji i tijek. Scrinia Slavonica [Internet]. 03.10.2011. [pristupljeno 15.10.2018.];11(1):355-392. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/78172
IEEE
I. Miškulin, "Srpska pobuna u općini Pakrac 1990.-1991.: uzroci, nositelji i tijek", Scrinia Slavonica, vol.11, br. 1, str. 355-392, listopad 2011. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/78172. [Citirano: 15.10.2018.]

Sažetak
Srpska pobuna u Hrvatskoj, početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, ostvarena je u različitim vidovima. Najvažniji su oni politički, institucionalni te oružani. Ovisno o etničkim, političkim i geografskim osobitostima pojedinog područja na kojemu se razvila spomenuti vidovi pobunjeničkog djelovanja pojavili su se u raznovrsnim oblicima, opsezima te vanjskim manifestacijama. Središnja pokretačka snaga iza organiziranja pobunjeničkog djelovanja bile su Srpska demokratska stranka te, kasnije, Jugoslavenska narodna armija i druge pridružene grupacije. Na području općine Pakrac ostvarena su sva tri najvažnija vida pobunjeničkog djelovanja. U političkom smislu, mjesna organizacija Srpske demokratske stranke najprije je uspjela homogenizirati tamošnje srpsko stanovništvo na temelju nerealne teze o njegovoj egzistencijalnoj ugroženosti, a za nositelja te ugroze imenovala je nove hrvatske vlasti, koje je u potpunosti identificirala s ustaškim pokretom iz razdoblja Drugog svjetskog rata. Uspjeh na tom polju predodredio je kasniji razvoj događaja; nakon toga, nije bilo teško to isto stanovništvo uvjeriti kako mu nema mjesta u bilo kakvom hrvatskom ustavno-pravnom okviru. U institucionalnom smislu, mjesna organizacija Srpske demokratske stranke pobunu je provela na dva temeljna načina. Najprije je uspjela ostvariti dominantan položaj u općinskim organima vlasti koji su, s vremenom sve izraženije, odbijali priznati svako pravo nadležnih hrvatskih republičkih vlasti. Općina Pakrac, tj. njezina općinska skupština i njezino izvršno vijeće otvoreno su se suprotstavljali svim odlukama vlasti iz Zagreba. Drugi vid institucionalne pobune sastojao se u stvaranju posebne srpske političke autonomije i to nelegalnim širenjem općine Pakrac (pripajanjem pojedinih mjesnih zajednica okolnih općina ili cijelih susjednih općina). Tako proširena pakračka općina bila je integralnim dijelom ukupne srpske političke autonomije u Hrvatskoj. Srpska oružana pobuna predstavljala je prirodan nastavak ranijeg pobunjeničkog djelovanja. Naime, kako je bilo posvje jasno da se hrvatske vlasti nikako ne mogu pomiriti s teritorijalnim prekrajanjima svog područja, ona je bila jedino sredstvo pomoću kojega se izdvajanje iz hrvatskog ustavno-pravnog okvira moglo provesti. Dobar dio srpskog stanovništva pakračke općine na ilegalan je način bio naoružan već od prve polovice 1990. Kasnije je s tim samo nastavljeno. O njezinoj provedbi ovisio je cjelokupni politički projekt srpske secesije u Hrvatskoj. Stoga je neuspjeh napadnih operacija Jugoslavenske narodne armije u zapadnoj Slavoniji zapravo značio i konačan neuspjeh srpske pobune. Poraz u borbama za Pakrac, priželjkivano središte pobunjenih zapadnoslavonskih Srba, najupečatljiviji je aspekt ukupnog poraza.

Ključne riječi
Pakrac; zapadna Slavonija; Srpska demokratska stranka; srpska oružana pobuna; Domovinski rat

Hrčak ID: 78172

URI
https://hrcak.srce.hr/78172

[engleski]

Posjeta: 2.767 *