hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Prilog istraživanju barokne sakralne arhitekture Podravine – župna crkva sv. Martina u Martijancu

Katarina Horvat-Levaj ; Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

Puni tekst: hrvatski, pdf (304 KB) str. 80-99 preuzimanja: 489* citiraj
APA 6th Edition
Horvat-Levaj, K. (2006). Prilog istraživanju barokne sakralne arhitekture Podravine – župna crkva sv. Martina u Martijancu. Podravina, 5 (10), 80-99. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/78231
MLA 8th Edition
Horvat-Levaj, Katarina. "Prilog istraživanju barokne sakralne arhitekture Podravine – župna crkva sv. Martina u Martijancu." Podravina, vol. 5, br. 10, 2006, str. 80-99. https://hrcak.srce.hr/78231. Citirano 20.07.2019.
Chicago 17th Edition
Horvat-Levaj, Katarina. "Prilog istraživanju barokne sakralne arhitekture Podravine – župna crkva sv. Martina u Martijancu." Podravina 5, br. 10 (2006): 80-99. https://hrcak.srce.hr/78231
Harvard
Horvat-Levaj, K. (2006). 'Prilog istraživanju barokne sakralne arhitekture Podravine – župna crkva sv. Martina u Martijancu', Podravina, 5(10), str. 80-99. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/78231 (Datum pristupa: 20.07.2019.)
Vancouver
Horvat-Levaj K. Prilog istraživanju barokne sakralne arhitekture Podravine – župna crkva sv. Martina u Martijancu. Podravina [Internet]. 2006 [pristupljeno 20.07.2019.];5(10):80-99. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/78231
IEEE
K. Horvat-Levaj, "Prilog istraživanju barokne sakralne arhitekture Podravine – župna crkva sv. Martina u Martijancu", Podravina, vol.5, br. 10, str. 80-99, 2006. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/78231. [Citirano: 20.07.2019.]

Sažetak
U okviru bogate graditeljske baštine Podravine, posebno mjesto pripada kasnobaroknoj župnoj crkvi sv. Martina u Donjem Martijancu (1767.-1777.). Podignuta nakon velike poplave Drave (koja je oštetila srednjovjekovnu župnu crkvu), crkva se odlikuje osebujnom kasnobaroknom sintezom longitudinalnog i centralnog prostora. S jedne strane takvo prostorno rješenje nadovezuje se na jednotravejne (četverolisne) crkve koje u sjeverozapadnoj Hrvatskoj podižu štajerski arhitekti, a posebno Josef Hoffer, graditelj obližnje kapele sv. Katarine u Malom Bukovcu (1757.-1758.). S druge strane, kompleksnošću svojih prostornih obilježja župna crkva sv. Martina ukazuje da je mogla nastatii po uzoru na longitudinalnu centraliziranu pijarističku crkvu sv. Terezije (1765.-1772.) u novoosnovanom vojnom gradu Bjelovaru. Projekt pijarističkog sklopa nosi potpis G. d’ Ustricha, ali svojim se značajkama crkva sv. Terezije uključuje u kasnobarokno-klasicističku sakralnu arhitekturu Beča i Donje Austrije, nalazeći najviše paralela u opusu Matthiasa Gerla. Time je jedna arhitektonska intervencija iz Beča, izvedena na području Vojne krajine (Varaždinskog generalata), doprinijela obogaćenju kasnobarokne arhitekture Banske Hrvatske. Međutim, uz prostorne podudarnosti s bjelovarskom crkvom, u martijanečkoj crkvi ostvarene su i važne inovacije vezane uz konstrukciju integriranog pročelnog zvonika, nošenog impozantnim unutrašnjim pilonima. Za istraživanje isprepletanja različitih utjecaja, simptomatično je da najznačajniju primjenu takve konstrukcije zvonika nalazimo u crkvama Vojne krajine, podizanih potkraj 18. i tijekom prve polovice 19. stoljeća.

Ključne riječi
Podravina; Martijanec; župna crkva sv. Martina; kasni barok; sinteza longitudinalnog i centralnog prostora; integrirani pročelni zvonik

Hrčak ID: 78231

URI
https://hrcak.srce.hr/78231

[engleski]

Posjeta: 962 *