Policija i sigurnost, Vol. 20 No. 2, 2011.
Ostalo
Samoubojstva u suvremenom društvu
Daša Poredoš Lavor
; Novi život d.o.o. – savjetovanje u vezi s brakom i obitelji Sisak
Slavko Jerković
; Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske
Nevenka Radišić
; Opća bolnica, Sisak
Sažetak
Samoubojstva se čine iz različitih razloga, ali vrlo čest razlog je osamljenost i tuga, odnos-no ako tuga duže vremena potraje uzrokom može biti i depresija. Oko 19% ljudi koji su razvili poremećaj raspoloženja tijekom života će pokušati samoubojstvo (Marčinko, 2007). Pretpostavlja se da je oko 15% prometnih nesreća s fatalnim ishodom ustvari bilo samou-bojstvo. Pokušaja samoubojstava (tentamena) je daleko više nego "uspješnih" samouboj-stava (podaci iz SAD-a govore o omjeru 8:1). Samoubojstvo je osmi razlog smrti u zapad-noj kulturi, a treći u populaciji do 24. godine (nakon prometnih nesreća i ubojstava). Ni jedna smrt ne ostavlja toliko posljedica na obitelj kao samoubojstvo. Kako bi osoba nakon promišljanja o samoubojstvu stvarno krenula i ka njegovom počinjenju, potrebno je da istodobno nekoliko stvari pođe naopako: samoubojstvo nije is-ključivo biološka, fizička pojava, ali počinje kao podlijeganje biološkom riziku koji je do-datno zakompliciran životnim očekivanjima, pojačanim stresom, te psihološkim i socijal-nim obilježjima svakodnevnog funkcioniranja. Uzevši si malo izražajne slobode, možemo reći da su korijeni nepoznanice samoubojstva unutar živčanog sustava koji se zapleo u čvor.
Ključne riječi
samoubojstvo; motiv; predispozicija; fenomenologija samoubojstva; samoubojstveni rizik
Hrčak ID:
79069
URI
Datum izdavanja:
15.9.2011.
Posjeta: 4.092 *