Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

Netočno prepoznavanje počinitelja

Željko Karas ; Policijska akademija, Zagreb, Hrvatska
Ante Lučić ; Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 76 Kb

str. 500-502

preuzimanja: 542

citiraj


Sažetak

Pouzdanost podataka prikupljenih u kriminalističkom istraživanju ovisi o raznim okolnostima vezanim uz vrstu izvora podataka i uz način provođenja radnji. Radnje kojima se prikupljaju podaci iz personalnih izvora poput svjedoka, pod bitnim su utjecajem mogućnosti zapažanja u stresnim situacijama, dosjećanja tijekom provođenja radnje i brojnih drugih svojstava. Iako točnost prepoznavanja primarno ovisi o personalnom izvoru, pravila kriminalističke taktike imaju cilj ukloniti nepovoljne utjecaje koji bi svjedoka nesvjesno navodili na netočno prepoznavanje. Da taktika provođenja radnje može utjecati na razinu točnosti utvrđenih podataka, potvrđeno je brojnim empirijskim istraživanjima. Na primjer, neka istraživanja su utvrdila da pokazivanje više osoba zajedno nesvjesno pojačava težnju svjedoka prema biranju osobe najsličnije osumnjičeniku. Najteža posljedica radnje prepoznavanja je, ako usprkos zakonitom provođenju i poštovanju svih taktičkih pravila, svjedok nenamjerno pokaže pogrješnu osobu. U kaznenom postupku se veliki značaj pridaje prepoznavanju od strane svjedoka, te je empirijski dokazana vrlo velika razlika u procjeni krivnje osumnjičenika ovisno o okolnosti je li bilo provedeno prepoznavanje. Za nedužnu osobu se stvari dodatno usložnjavaju ako nema čvrst alibi ili ako postoje neki indiciji koji će podupirati rezultate prepoznavanja. To pokazuju i primjeri iz strane kriminalističke prakse kod kojih je nenamjerno netočno prepoznavanje istaknuto kao prevladavajući uzrok osuđivanja nedužnih osoba.

Ključne riječi

prepoznavanje

Hrčak ID:

79464

URI

https://hrcak.srce.hr/79464

Datum izdavanja:

15.3.2011.

Posjeta: 1.213 *