APA 6th Edition Nimac, S. (2012). Župa u razdoblju tridentinske, jozefinističke i francuske reforme. Obnovljeni Život, 67. (2.), 239-252. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/79584
MLA 8th Edition Nimac, Stipe. "Župa u razdoblju tridentinske, jozefinističke i francuske reforme." Obnovljeni Život, vol. 67., br. 2., 2012, str. 239-252. https://hrcak.srce.hr/79584. Citirano 07.03.2021.
Chicago 17th Edition Nimac, Stipe. "Župa u razdoblju tridentinske, jozefinističke i francuske reforme." Obnovljeni Život 67., br. 2. (2012): 239-252. https://hrcak.srce.hr/79584
Harvard Nimac, S. (2012). 'Župa u razdoblju tridentinske, jozefinističke i francuske reforme', Obnovljeni Život, 67.(2.), str. 239-252. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/79584 (Datum pristupa: 07.03.2021.)
Vancouver Nimac S. Župa u razdoblju tridentinske, jozefinističke i francuske reforme. Obnovljeni Život [Internet]. 2012 [pristupljeno 07.03.2021.];67.(2.):239-252. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/79584
IEEE S. Nimac, "Župa u razdoblju tridentinske, jozefinističke i francuske reforme", Obnovljeni Život, vol.67., br. 2., str. 239-252, 2012. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/79584. [Citirano: 07.03.2021.]
Sažetak U ovome se radu prikazuju reforme i mijene župe u razdoblju od Tridentinskoga sabora, preko jozefinističke i francuske reforme, sve do prve polovice 19. stoljeća. Tridentinski sabor, osim apologetsko-dogmatskih odluka (opravdanje, sakramenti), donosi i čitav niz pastoralno-reformskih dekreta koji su dugoročno utjecali na crkvene institucije te urodili novim razdobljem župnoga pastorala. Dosta tridentinskih rješenja i modela ostalo je u uporabi sve do danas, vjerojatno zbog njihove praktičnosti. Sredinom 18. stoljeća započela je po prvi put u povijesti kršćanstva reforma kojom je država nastojala poboljšati organizaciju župa. Reformu je započela carica Marija Terezija, a nastavio car Josip II. Jednako tako, Napoleonov pohod po Europi pogodio je i župe. U radu je korištena sva relevantna pastoralno-povijesna literatura koja prikazuje ovo razdoblje povijesti Crkve i pastoralnoga djelovanja. Analizom ovoga razdoblja pokazalo se koliko je župa uvijek bila uvjetovana ne samo duhovnim, nego i društveno-političkim okolnostima, odnosno koliko je i današnja župa zapravo produkt brojnih društveno-političkih interakcija i kao takva dobrim dijelom u sebi nosi ostatke osobito tridentinske forme župe, ali i kasnijih župnih reforma, te kako je mnogo toga što se danas u župnome pastoralu čini trajnim i nepromjenjivim zapravo produkt usklađivanja pastoralnih potreba s određenim društveno-povijesnim okolnostima u konkretnome povijesnom trenutku.