PREDRASUDE U DJEČJOJ DOBI: PROVJERA DVIJU SKALA SOCIJALNE DISTANCE
Jelena MARIČIĆ
; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Željka KAMENOV
; Filozofski fakultet, Zagreb
Kristina HORVAT
; Osnovna škola Orehovica, Orehovica
APA 6th Edition MARIČIĆ, J., KAMENOV, Ž. i HORVAT, K. (2012). PREDRASUDE U DJEČJOJ DOBI: PROVJERA DVIJU SKALA SOCIJALNE DISTANCE. Društvena istraživanja, 21 (1 (115)), 137-158. https://doi.org/10.5559/di.21.1.08
MLA 8th Edition MARIČIĆ, Jelena, et al. "PREDRASUDE U DJEČJOJ DOBI: PROVJERA DVIJU SKALA SOCIJALNE DISTANCE." Društvena istraživanja, vol. 21, br. 1 (115), 2012, str. 137-158. https://doi.org/10.5559/di.21.1.08. Citirano 17.01.2021.
Chicago 17th Edition MARIČIĆ, Jelena, Željka KAMENOV i Kristina HORVAT. "PREDRASUDE U DJEČJOJ DOBI: PROVJERA DVIJU SKALA SOCIJALNE DISTANCE." Društvena istraživanja 21, br. 1 (115) (2012): 137-158. https://doi.org/10.5559/di.21.1.08
Harvard MARIČIĆ, J., KAMENOV, Ž., i HORVAT, K. (2012). 'PREDRASUDE U DJEČJOJ DOBI: PROVJERA DVIJU SKALA SOCIJALNE DISTANCE', Društvena istraživanja, 21(1 (115)), str. 137-158. https://doi.org/10.5559/di.21.1.08
Vancouver MARIČIĆ J, KAMENOV Ž, HORVAT K. PREDRASUDE U DJEČJOJ DOBI: PROVJERA DVIJU SKALA SOCIJALNE DISTANCE. Društvena istraživanja [Internet]. 2012 [pristupljeno 17.01.2021.];21(1 (115)):137-158. https://doi.org/10.5559/di.21.1.08
IEEE J. MARIČIĆ, Ž. KAMENOV i K. HORVAT, "PREDRASUDE U DJEČJOJ DOBI: PROVJERA DVIJU SKALA SOCIJALNE DISTANCE", Društvena istraživanja, vol.21, br. 1 (115), str. 137-158, 2012. [Online]. https://doi.org/10.5559/di.21.1.08
Sažetak Da bi se istražile dječje predrasude, 311 učenika i učenica petih razreda iz šest zagrebačkih osnovnih škola odgovaralo je na dvije skale socijalne distance za djecu. Jednom skalom mjerila se spremnost i na udaljenije i na bliskije oblike kontakta (od života u istom gradu do bliskoga prijateljstva) s djecom koja imaju neko specifično obilježje, a drugom samo spremnost na bliske oblike kontakta s tom djecom, odnosno spremnost na zajedničke aktivnosti u slobodno vrijeme. Ciljne skupine bile su slijepa djeca, djeca koja se kreću u invalidskim kolicima, pretila djeca te djeca romske nacionalnosti. Uz zadavanje jednog faktora sve su čestice na pojedinim skalama pokazale zadovoljavajuće visoko zasićenje na istom faktoru. Djeca na obje skale iskazuju najvišu socijalnu distancu prema romskoj djeci, dok su socijalne distance prema pripadnicima ostalih triju skupina približno jednake. Dječaci iskazuju veće neprihvaćanje svih skupina nego djevojčice. Pronađena je razmjerno visoka povezanost među socijalnim distancama iskazanima prema istim skupinama na različitim instrumentima. Nalazi općenito upućuju na dječju sklonost odbacivanju pripadnika određenih skupina te upozoravaju na važnost intervencija za suzbijanje predrasuda u predadolescenciji.