Pregledni rad

https://doi.org/10.2478/10004-1254-63-2012-2130

Utjecaj nasljeđa i okoliša na vršnu koštanu gustoću: pregled istraživanja u Hrvatskoj

Selma Cvijetić-Avdagić ; Institute for Medical Research and Occupational Health, Zagreb, Croatia
Irena Colić-Barić ; Laboratory for Food Chemistry and Nutrition, Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Irena Keser ; Laboratory for Food Chemistry and Nutrition, Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Ivana Rumbak ; Laboratory for Food Chemistry and Nutrition, Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Zvonimir Šatalić ; Laboratory for Food Chemistry and Nutrition, Faculty of Food Technology and Biotechnology, University of Zagreb, Zagreb, Croatia

Sažetak

Vršna koštana gustoća je jedna od najvažnijih pretpostavki za nastanak osteoporoze. Poznati su rizični faktori za vršnu koštanu gustoću, ali vrijeme njezinog postizanja nije u potpunosti defi nirano. S obzirom na to da se dijagnoza osteoporoze i osteopenije temelji na usporedbi mineralne gustoće kosti (BMD) pojedinca s prosječnom vršnom koštanom gustoćom u mladoj, odrasloj populaciji (T vrijednost), vrlo je značajno da svaka zemlja utvrdi vrijednosti vršne koštane gustoće za svoju populaciju. U ovom smo radu prikazali naša istraživanja i objavljene rezultate o vršnoj koštanoj gustoći u hrvatskoj populaciji i usporedili rezultate s drugim istraživanjima u svijetu. Naše je istraživanje obuhvatilo studentsku populaciju u dobi od 18 do 25 godina i njihove roditelje. Rezultati su pokazali da se u našoj populaciji vršna koštana gustoća postiže prije 20. godine na trabekularnoj kosti, a na kortikalnom dijelu skeleta nakon 25. godine života. Vrijednosti vršne koštane gustoće u našoj populaciji slične su onima iz studije National Health and Nutrition Examination Survey (NHANES), kao i iz ostalih studija koje su obuhvatile istu dobnu skupinu, osim na kortikalnom dijelu skeleta, gdje su u našoj populaciji nađene značajno niže vrijednosti. Kasnije postizanje vršne koštane gustoće u muškaraca nego u žena bilo je najizraženije na kralježnici, što se nije moglo objasniti različitim prehrambenim navikama i razinom tjelesne aktivnosti među spolovima. Nasljeđe je imalo veći utjecaj na koštanu gustoću od okolišnih faktora, ali taj utjecaj nije bio toliko značajan kao u većini drugih istraživanja. Utjecaj nasljeđa na vršnu koštanu gustoću bio je manji na kortikalnom nego na trabekularnom dijelu skeleta. Bilo bi važno proširiti istraživanje na mladu adolescentnu populaciju i tako točnije defi nirati vrijeme postizanja vršne koštane gustoće na pojedinim dijelovima skeleta.

Ključne riječi

nasljeđe; unos kalcija; tjelesna aktivnost; vršna koštana gustoća

Hrčak ID:

80275

URI

https://hrcak.srce.hr/80275

Datum izdavanja:

27.4.2012.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.606 *