hrcak mascot   Srce   HID

Uvodnik

HRVATSKO ŠUMARSTVO NA RASKRIŽU

Puni tekst: hrvatski, pdf (81 KB) str. 117-117 preuzimanja: 187* citiraj
APA 6th Edition
(2012). HRVATSKO ŠUMARSTVO NA RASKRIŽU. Šumarski list, 136 (3-4), 117-117. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/81067
MLA 8th Edition
"HRVATSKO ŠUMARSTVO NA RASKRIŽU." Šumarski list, vol. 136, br. 3-4, 2012, str. 117-117. https://hrcak.srce.hr/81067. Citirano 22.01.2021.
Chicago 17th Edition
"HRVATSKO ŠUMARSTVO NA RASKRIŽU." Šumarski list 136, br. 3-4 (2012): 117-117. https://hrcak.srce.hr/81067
Harvard
(2012). 'HRVATSKO ŠUMARSTVO NA RASKRIŽU', Šumarski list, 136(3-4), str. 117-117. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/81067 (Datum pristupa: 22.01.2021.)
Vancouver
HRVATSKO ŠUMARSTVO NA RASKRIŽU. Šumarski list [Internet]. 2012 [pristupljeno 22.01.2021.];136(3-4):117-117. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/81067
IEEE
"HRVATSKO ŠUMARSTVO NA RASKRIŽU", Šumarski list, vol.136, br. 3-4, str. 117-117, 2012. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/81067. [Citirano: 22.01.2021.]
Puni tekst: engleski, pdf (76 KB) str. 118-118 preuzimanja: 146* citiraj
APA 6th Edition
(2012). CROATIAN FORESTRY AT THE CROSSROADS. Šumarski list, 136 (3-4), 118-118. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/81067
MLA 8th Edition
"CROATIAN FORESTRY AT THE CROSSROADS." Šumarski list, vol. 136, br. 3-4, 2012, str. 118-118. https://hrcak.srce.hr/81067. Citirano 22.01.2021.
Chicago 17th Edition
"CROATIAN FORESTRY AT THE CROSSROADS." Šumarski list 136, br. 3-4 (2012): 118-118. https://hrcak.srce.hr/81067
Harvard
(2012). 'CROATIAN FORESTRY AT THE CROSSROADS', Šumarski list, 136(3-4), str. 118-118. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/81067 (Datum pristupa: 22.01.2021.)
Vancouver
CROATIAN FORESTRY AT THE CROSSROADS. Šumarski list [Internet]. 2012 [pristupljeno 22.01.2021.];136(3-4):118-118. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/81067
IEEE
"CROATIAN FORESTRY AT THE CROSSROADS", Šumarski list, vol.136, br. 3-4, str. 118-118, 2012. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/81067. [Citirano: 22.01.2021.]

Sažetak
Prema definiciji: "Šumu čini šumsko tlo suvislo obraslo šumskim drvećem, grmljem i prizemnim rašćem, gdje se trajno proizvodi drvna tvar i općekorisna dobra izražena u ekološkim (zaštitnim), društvenim (socijalnim) i socijalno-ekofiziološkim funkcijama šume, u kojoj vlada ravnoteža i uzajamni odnosi između životne zajednice ili biocenoze (biljke, životinje, mikroorganizmi) i staništa (tlo, klima, reljef)". Dakle, kada govorimo o šumi, govorimo o zraku, vodi, klimi, tlu, krajoliku, biljnom i životinjskom svijetu. Šumarstvo je pak znanost, struka i umijeće gospodarenja u tom najsloženijem ekosustavu na dobrobit čovjeka i prirode. Hrvatsko šumarstvo ponosi se ponajprije 250-godišnjom tradicijom gospodarenja šumama po načelu potrajnosti, te do nedavno s pravom isticanim jedinstvom obrazovanja, znanosti, prakse pa i šumarske politike (resornog ministarstva), objedinjenih u Hrvatskom šumarskom društvu, što je rezultiralo očuvanošću naših šuma. U zadnjih 10-tak godina, kada se politika umiješala gotovo u sve pore šumarstva, zapostavlja se stručnost i znanstvena saznanja (a odnedavna se čak iz naziva ministarstva briše riječ "šumarstvo"!). Desetljećima podržavano jedinstvo ozbiljno je načeto. Tako primjerice izostaje suglasnost glede izgradnje Kanala Dunav-Sava, gdje se dovodi u pitanje obstojnost Spačvanskih šuma (o čemu su šutile i rukovodeće garniture šumarske operative), potom glede uvođenja koncepta zaštite Natura 2000 kojom su obuhvaćene znatne površine šuma, posebice gospodarski najproduktivnije kontinentalne sastojine. Po drugi puta politika odlučuje smanjiti sredstva OKFŠ-a, unatoč saznanju da ona služe za ulaganja i održanje općekorisnih funkcija šume, pa i u šumarsku znanost, te da su za tu svrhu dužni izdvajati svi gospodarski subjekti, svi redom i korisnici tih funkcija. I nadalje nemamo Strategiju šumarstva, a govori se i o novom Zakonu o šumama, pa povremeno i koncesijama našume, o čemu je HŠD također dalo svoje mišljenje. Rasprave o problemima šumarstva na stručnoj razini, kojom bi se zacrtale određene smjernice, prestala nagađanja pa i opravdana bojazan za šume i šumarstvo, još uvijek nema niti na vidiku! Činjenica, da je približno 80% šuma po površini (a gotovo 90% po vrijednosti) u državnom vlasništvu i da je gospodarenje njima povjereno trgovačkom društvu Hrvatske šume d.o.o., koje zapošljava oko 8000 zaposlenika i velik broj visoko stručnih šumarskih kadrova, opravdava zanimanje struke za politiku nove Uprave. Još uvijek, naime, stječe se dojam da je sve obavijeno velom tajne, povremeno nešto saznamo iz intervjua u tisku ili pak "procure neke upute". Profit je neizostavna riječ, samo nismo sigurni da mjerodavni pravilno vrednuju profit u šumarstvu, odnosno da li u početnoj definiciji šume uvažavaju samo drvnu tvar (naravno poštujući osnovu gospodarenja, a ne stvarajući dobit na neizvršavanju npr. uzgojnih radova, kako se to ponekad u zadnje vrijeme znalo događati), umjesto da uvaže sve ostalo što šuma daje, a što je puno važnije i vrijednije. Slušamo o višku zaposlenih, a "nešumarske djelatnosti" išle bi u zakup (jer valjda šumarski djelatnici nisu sposobni za prekvalifikaciju, a privatni poduzetnici imaju odnosnih stručnih kadrova u izobilju?!). Dijelu viška zaposlenih dokupio bi se radni staž, pretpostavimo, kako bi "poboljšali strukturu zaposlenih u odnosu na umirovljenike". Ima inženjera koji su zaposleni na određeno vrijeme, primjerice već 3. godinu uzastpce, sada im se ugovori neće produžavati, iako su po sistematizaciji potrebni u proizvodnji, što je oprečno proklamiranoj brizi za mlade stručnjake. Ako je pak istina da u "uputama" stoji da će se u buduće zalaganje u poslu vrednovati sa 65%, a znanje sa 35%, onda dobro došli u "Hrvatsku – zemlju znanja"!. Ovo su samo neka od pitanja za razmišljanje, ima ih dakako još i nije za zamjeriti ako na njih tražimo i očekujemo odgovore, no stječe se dojam da nas sada politika još većom politizacijom pokušava spasiti valjda same od sebe. Na kraju, spomenimo i malu "preobrazbu" našeg glasila, na koju smo se odlučili kako bismo osuvremenili vizualni profil časopisa i još bolje ga pozicionirali u okružju europskih i svjetskih znanstvenih i strukovnih izdanja, u kojemu se danas nalazimo. Nadamo se da će ove promjene biti pozdravljene, a bit će i mogućnosti za daljnje dotjerivanje. Uredništvo Šumarskog lista želi svakako očuvati što čvršći kontakt sa svojim čitateljima, posebno u bremenitim vremenima u kakvima danas živimo.

Hrčak ID: 81067

URI
https://hrcak.srce.hr/81067

[engleski]

Posjeta: 604 *