hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Regresijski modeli procjene prsnih promjera za potrebe fotogrametrijske izmjere

Ivan Balenović   ORCID icon orcid.org/0000-0001-7422-753X ; Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko
Ante Seletković ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Renata Pernar ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Maša Zorana Ostrogović ; Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko
Anamarija Jazbec ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (541 KB) str. 129-138 preuzimanja: 359* citiraj
APA 6th Edition
Balenović, I., Seletković, A., Pernar, R., Ostrogović, M.Z. i Jazbec, A. (2012). Regresijski modeli procjene prsnih promjera za potrebe fotogrametrijske izmjere. Šumarski list, 136 (3-4), 129-138. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/81069
MLA 8th Edition
Balenović, Ivan, et al. "Regresijski modeli procjene prsnih promjera za potrebe fotogrametrijske izmjere." Šumarski list, vol. 136, br. 3-4, 2012, str. 129-138. https://hrcak.srce.hr/81069. Citirano 04.03.2021.
Chicago 17th Edition
Balenović, Ivan, Ante Seletković, Renata Pernar, Maša Zorana Ostrogović i Anamarija Jazbec. "Regresijski modeli procjene prsnih promjera za potrebe fotogrametrijske izmjere." Šumarski list 136, br. 3-4 (2012): 129-138. https://hrcak.srce.hr/81069
Harvard
Balenović, I., et al. (2012). 'Regresijski modeli procjene prsnih promjera za potrebe fotogrametrijske izmjere', Šumarski list, 136(3-4), str. 129-138. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/81069 (Datum pristupa: 04.03.2021.)
Vancouver
Balenović I, Seletković A, Pernar R, Ostrogović MZ, Jazbec A. Regresijski modeli procjene prsnih promjera za potrebe fotogrametrijske izmjere. Šumarski list [Internet]. 2012 [pristupljeno 04.03.2021.];136(3-4):129-138. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/81069
IEEE
I. Balenović, A. Seletković, R. Pernar, M.Z. Ostrogović i A. Jazbec, "Regresijski modeli procjene prsnih promjera za potrebe fotogrametrijske izmjere", Šumarski list, vol.136, br. 3-4, str. 129-138, 2012. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/81069. [Citirano: 04.03.2021.]

Sažetak
Glavni cilj ovoga rada bio je izraditi regresijske modele procjene prsnih promjera glavnih vrsta drveća (hrast kitnjak, obična bukva, obični grab i crna joha) za brežuljkasto područje raznodobnih šumoposjedničkih šuma gospodarske jedinice "Donja Kupčina–Pisarovina" i time stvoriti preduvjete za primjenu fotogrametrijske metode izmjere sastojina primjenom suvremenih alata i tehnika digitalne fotogrametrije. Na temelju spoznaja dosadašnjih istraživanja, te imajući u vidu strukturnu heterogenost predmetnih sastojina, u izgradnji regresijskih modela procjene prsnih promjera koristile su se dvije nezavisne varijable, i to kod prvog modela (dM1) promjer krošnje i visina stabla, te kod drugog modela (dM2) površina projekcije krošnje i visina stabla. Terenska izmjera strukturnih elemenata sastojina (prsni promjer, promjer krošnje, visina stabla) potrebnih za izradu regresijskih modela provedena je na uzorku od 383 stabala: 103 stabla hrasta kitnjaka, 103 stabla obične bukve, 127 stabala običnoga graba i 50 stabala crne johe raspoređenih kroz 6 odabranih odjela (16.–21.) g.j. "Donja Kupčina–Pisarovina".
Provedenom parcijalnom linearnom korelacijom potvrđena je statistička značajnost svih nezavisnih varijabli (promjer krošnje, površina krošnje i visina stabla) planiranih u izgradnji modela. Višestruka regresijska analiza potvrdila je statističku značajnost svih izrađenih modela, dakle za oba tipa modela (dM1 i dM2) i sve vrste drveća (hrast kitnjak, obična bukva, obični grab i crna joha). Rezultati modeliranja pokazali su kako u prvom modelu (dM1) nezavisne varijable promjer košnje i visina stabla, kao i u drugom modelu (dM2) varijable površina projekcije krošnje i visina stabla objašnjavaju varijabilnost prsnog promjera s visokim iznosima koeficijenata determinacije (R2 > 0,76). Usporedbom rezultata po vrstama drveća između pojedinih modela utvrđeno je kako prvi model za vrste kitnjak i bukvu pokazuje bolje rezultate, tj. dobiveni su za 4 % veći iznosi koeficijenata determinacije, te manji iznosi pogreške procjene prsnih promjera iskazanih kroz korijen srednje kvadratne pogreške (RMSE). Za vrste drveća johu i grab kod oba modela dobiveni su gotovo isti rezultati u pogledu iznosa R2 i RMSE. S obzirom da kod modela za običnu bukvu (dM1) varijable promjer krošnje i visina stabla ukupno povećavaju objašnjenu varijabilnost prsnog promjera sa svega 3 %, za procjenu prsnog promjera obične bukve preporuča se uporaba jednostavnijeg modela s promjerom krošnje kao jedinom nezavisnom varijablom, posebice ukoliko se tijekom fotogrametrijske izmjere ne mjeri visina stabala.
Na temelju prikazanih rezultata i parametara regresijske analize za svaki pojedini model te rezultata grafičkog i analitičkog testiranja svakog pojedinog modela, može se zaključiti da izrađeni regresijski modeli pružaju mogućnost korištenja za procjenu prsnih promjera metodom fotogrametrijske izmjere u raznodobnim šumoposjedničkim šumama g.j. "Donja Kupčina–Pisarovina", kao i u sastojinama sličnih strukturnih karakteristika. Za potvrdu mogućnosti praktične primjene izrađenih regresijskih analiza, potrebno je provesti fotogrametrijsku izmjeru sastojina g.j. "Donja Kupčina–Pisarovina", te dobivene rezultate, ali i troškove njene primjene, usporediti s terenskima.

Ključne riječi
modeliranje; površina projekcije krošnje; promjer krošnje; prsni promjer; visina stabla; višestruka regresijska analiza

Hrčak ID: 81069

URI
https://hrcak.srce.hr/81069

[engleski]

Posjeta: 879 *