Stručni rad
Hegelovo poimanje početka
Ivan Lorger
orcid.org/0009-0005-4644-1383
; Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Osnovna je intencija rada analiza Hegelove kratke uvodne rasprave – S čime se mora učiniti početak znanosti? koja se nalazi u njegovu djelu Znanost logike. Prije će provođenja same analize biti pojašnjena dva pojma: pojam logike (Logik) i pojam početka (Anfang). Nakon provedenih pojašnjenja pristupit će se samoj analizi. Hegelovo će započinjanje logike biti razmotreno u svjetlu razlikovanja: neposrednosti i posredovanja. Pri provedbi analize bit će razmotreno određenje početka kao onoga posredovanog i neposrednog. U prvom će se slučaju razmotriti mogućnost određenja početka kao posredovanog apsolutnim znanjem ili kao posredovanog apsolutnom idejom. U drugom će se slučaju razmotriti mogućnost određenja početka kao onoga neposrednog koje je omogućeno ''samovoljnom odlukom'' da se promatra mišljenje kao takvo. Ono neposredno time se određuje kao čisti bitak. Nakon što se pruži značenje koje leži u podlozi ''samovoljne odluke'' razmotrit će se implikacije započinjanja putem čistoga bitka što će ujedno biti i odgovor na pitanje što znači započeti s čistim bitkom. Odgovoru će prethoditi pojašnjenje zamisli da filozofija mora započeti ne pretpostavljajući ništa. Na kraju ću rada argumentirati da se započinjanje može ponajbolje razumjeti u svjetlu imanentnoga logičkog napredovanja te uzimajući u obzir da su pojmovi neposrednosti i posredovanja kod Hegela nerazdvojeni i nerazdvojni, dat ću odgovor na pitanje zašto se ipak takvo razdvajanje na samome početku zahtijeva.
Ključne riječi
Logika; početak; neposrednost i posredovanje; čisti bitak; imanentno logičko napredovanje
Hrčak ID:
81089
URI
Datum izdavanja:
23.2.2012.
Posjeta: 1.067 *