Izvorni znanstveni članak

Srednjovjekovna Bosiljina (topografsko – arheološka skica)

Tonči Burić ; Muzej hrvatskih arheoloških spomenika

Sažetak

Autor obrađuje povijesno – geografski naziv Bosiljina, koji nije bio jasno definiran u hrvatskoj historijskoj topografiji. Analizom svih objavljenih srednjovjekovnih i ranonovovjekovnih izvora dolazi do zaključka da je Bosiljina povijesni predio (regionim) u sklopu starohrvatske kliške županije koji je obuhvaćao prostor trogirsko – šibenskog priobalja između Grebaštice i Seget Vranjice, uključujući i otočić Aranđel. Ujedno odbacuje tezu o postojanju srednjovjekovne dridske županije. Teritorij obuhvaćen nazivom Bosiljina nije imao nikakvu upravno – administrativnu ni crkvenu organizaciju, a u 14. st. je definitivno podijeljen između Šibenika i Trogira. Tada postupno toponim Bosiljina prelazi na srednjovjekovno selo iz kojega se u novom vijeku razvilo mjesto Marina, koje je dugo zadržalo stari naziv – Bosiljina. Osim Bosiljine u kliškoj županiji bilo je još nekoliko takvih mikroregija, koje su tijekom ranoga novog vijeka izgubile svoj srednjovjekovni identitet, budući da nisu ušle ni u jedan upravno – administrativni ustroj, ni na državnoj, ni na crkvenoj razini. To su povijesni regionimi Podmorje i Dilat (u današnjim Kaštelima), Dubrave (u kaštelanskoj Zagori) i Mezline (u zaleđu između Bosiljine i Zagore).

Ključne riječi

Bosiljina; Drid; Marina; županija; župa

Hrčak ID:

81279

URI

https://hrcak.srce.hr/81279

Datum izdavanja:

7.12.2009.

Podaci na drugim jezicima: njemački

Posjeta: 2.648 *