hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Srednjovjekovna Bosiljina (topografsko – arheološka skica)

Tonči Burić ; Muzej hrvatskih arheoloških spomenika

Puni tekst: hrvatski, pdf (313 KB) str. 283-291 preuzimanja: 852* citiraj
APA 6th Edition
Burić, T. (2009). Srednjovjekovna Bosiljina (topografsko – arheološka skica). Starohrvatska prosvjeta, III (36), 283-291. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/81279
MLA 8th Edition
Burić, Tonči. "Srednjovjekovna Bosiljina (topografsko – arheološka skica)." Starohrvatska prosvjeta, vol. III, br. 36, 2009, str. 283-291. https://hrcak.srce.hr/81279. Citirano 23.06.2021.
Chicago 17th Edition
Burić, Tonči. "Srednjovjekovna Bosiljina (topografsko – arheološka skica)." Starohrvatska prosvjeta III, br. 36 (2009): 283-291. https://hrcak.srce.hr/81279
Harvard
Burić, T. (2009). 'Srednjovjekovna Bosiljina (topografsko – arheološka skica)', Starohrvatska prosvjeta, III(36), str. 283-291. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/81279 (Datum pristupa: 23.06.2021.)
Vancouver
Burić T. Srednjovjekovna Bosiljina (topografsko – arheološka skica). Starohrvatska prosvjeta [Internet]. 2009 [pristupljeno 23.06.2021.];III(36):283-291. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/81279
IEEE
T. Burić, "Srednjovjekovna Bosiljina (topografsko – arheološka skica)", Starohrvatska prosvjeta, vol.III, br. 36, str. 283-291, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/81279. [Citirano: 23.06.2021.]

Sažetak
Autor obrađuje povijesno – geografski naziv Bosiljina, koji nije bio jasno definiran u hrvatskoj historijskoj topografiji. Analizom svih objavljenih srednjovjekovnih i ranonovovjekovnih izvora dolazi do zaključka da je Bosiljina povijesni predio (regionim) u sklopu starohrvatske kliške županije koji je obuhvaćao prostor trogirsko – šibenskog priobalja između Grebaštice i Seget Vranjice, uključujući i otočić Aranđel. Ujedno odbacuje tezu o postojanju srednjovjekovne dridske županije. Teritorij obuhvaćen nazivom Bosiljina nije imao nikakvu upravno – administrativnu ni crkvenu organizaciju, a u 14. st. je definitivno podijeljen između Šibenika i Trogira. Tada postupno toponim Bosiljina prelazi na srednjovjekovno selo iz kojega se u novom vijeku razvilo mjesto Marina, koje je dugo zadržalo stari naziv – Bosiljina. Osim Bosiljine u kliškoj županiji bilo je još nekoliko takvih mikroregija, koje su tijekom ranoga novog vijeka izgubile svoj srednjovjekovni identitet, budući da nisu ušle ni u jedan upravno – administrativni ustroj, ni na državnoj, ni na crkvenoj razini. To su povijesni regionimi Podmorje i Dilat (u današnjim Kaštelima), Dubrave (u kaštelanskoj Zagori) i Mezline (u zaleđu između Bosiljine i Zagore).

Ključne riječi
Bosiljina; Drid; Marina; županija; župa

Hrčak ID: 81279

URI
https://hrcak.srce.hr/81279

[njemački]

Posjeta: 1.736 *