hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Hrvatska crkvena historiografija o tzv. kasnom jansenizmu u idejnom sustavu jozefinizma

Franjo Emanuel Hoško

Puni tekst: hrvatski, pdf (253 KB) str. 144-161 preuzimanja: 776* citiraj
APA 6th Edition
Emanuel Hoško, F. (2005). Hrvatska crkvena historiografija o tzv. kasnom jansenizmu u idejnom sustavu jozefinizma. Scrinia Slavonica, 5 (1), 144-161. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/8013
MLA 8th Edition
Emanuel Hoško, Franjo. "Hrvatska crkvena historiografija o tzv. kasnom jansenizmu u idejnom sustavu jozefinizma." Scrinia Slavonica, vol. 5, br. 1, 2005, str. 144-161. https://hrcak.srce.hr/8013. Citirano 21.09.2020.
Chicago 17th Edition
Emanuel Hoško, Franjo. "Hrvatska crkvena historiografija o tzv. kasnom jansenizmu u idejnom sustavu jozefinizma." Scrinia Slavonica 5, br. 1 (2005): 144-161. https://hrcak.srce.hr/8013
Harvard
Emanuel Hoško, F. (2005). 'Hrvatska crkvena historiografija o tzv. kasnom jansenizmu u idejnom sustavu jozefinizma', Scrinia Slavonica, 5(1), str. 144-161. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/8013 (Datum pristupa: 21.09.2020.)
Vancouver
Emanuel Hoško F. Hrvatska crkvena historiografija o tzv. kasnom jansenizmu u idejnom sustavu jozefinizma. Scrinia Slavonica [Internet]. 2005 [pristupljeno 21.09.2020.];5(1):144-161. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/8013
IEEE
F. Emanuel Hoško, "Hrvatska crkvena historiografija o tzv. kasnom jansenizmu u idejnom sustavu jozefinizma", Scrinia Slavonica, vol.5, br. 1, str. 144-161, 2005. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/8013. [Citirano: 21.09.2020.]

Sažetak
Jansenizam, nazvan po začetniku Corneliusu Jansenu (1583-1638), profesoru teologije i biskupu u Ypernu, je teološko učenje o odnosu milosti i predodređenja koje nastoji uskladiti katoličko i protestantsko naučavanje o tim temeljnim sadržajima kršćanskog vjerovanja i naučavanja. Jansenovi su sljedbenici ubrzo prekoračili granice teološke rasprave i predlagali cjeloviti program crkvenih reformi kako ih je u 16. st. bio zacrtao Tridentski sabor. Kako su smatrali da taj program reformi koče pape i k tome da vlast pape ugrožava prava biskupa, suprotstavili su se učenju o papinoj neprevarljivosti i poticali državu da utječe na život Crkve i provede reforme u Crkvi i bez pristanka središnjih crkvenih vlasti u Rimu. Nakon sustavnih istraživanja jozefinizma tzv. Bečke povijesne škole, europska historiografija danas, a i crkvena, zastupa mišljenje da je taj program
crkvene obnove, začet u jansenizmu, postao i programom jozefinizma, i to njegovom važnom sastavnicom koju suvremeni povjesničari nazivaju obnovnim katoličanstvom.
Hrvatski crkveni povjesničari poznaju istraživanja Bečke škole; jedni ih prihvaćaju, dok drugi slijede stavove tzv. Insbruške povijesne škole koja u jozefinizmu vidi samo državni apsolutizam. Autor obrazlaže da je tek u prihvaćanju stavova Bečke povijesne škole moguće bolje razumjeti jozefinizam u Banskoj Hrvatskoj te uočiti i ispravno vrednovati obnovno katoličanstvo kao njegovu sastavnicu, poniklu iz kasnog jansenizma. Tada će hrvatska crkvena historiografija prepoznati još neuočene i jansenistički usmjerene skupine crkvenih ljudi u Hrvatskoj, prvu okupljenu u tzv. "Zagrebačkoj školi" i drugu uz biskupe u Pečuhu i Ðakovu; tu drugu skupinu se uvjetno može nazvati "Franjevačkom školom".

Ključne riječi
jansenizam; kasni jansenizam; jozefinizam; "Zagrebaèka škola"; "Franjevaèka škola"; hrvatska crkvena historiografija

Hrčak ID: 8013

URI
https://hrcak.srce.hr/8013

[engleski]

Posjeta: 2.369 *