Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

Politeova misaona krivulja: 1845-1913. (Kasno razdbolje: 1890-1913)

Heda Festini ; Rijeka


Puni tekst: hrvatski pdf 2.172 Kb

str. 145-183

preuzimanja: 337

citiraj


Sažetak

Završno razdoblje života i rada 1. Politea obilježeno je nekim razlikama u odnosu na prethodna dva, ali istovremeno očituje vrlo preciznu i konsistentnu nit vodilju: čovjek~pojedinac, kao i narodi, prolaze kroz povijest stalne borbe protiv najnižeg stupnja života s težnjom ka višem moralnom i društvenom životu bez čega, zapravo, ne bi ni postojala civilizacija niti kultura. Politeo nastoji upotpuniti i dokrajčiti svoju koncepciju o ljudskoj prirodi. Prije svega, razlike se očituju u težnji koja je neobična za zadnje godine života - Politeo je još više nego prije zaokupljen idejama o novim temama koje želi obrađivati, kao npr. dobro i zlo, sposobnost duha. Neke probleme manje obrađuje nego prije (nesvjesno, podsvjesno), a neke daleko podrobnije, kao npr. cjelokupno područje osjetilnosti, zatim osjećaj odgovornosti i uvažavanja, osobito osjećaje dobra vs. zla, te glasova savjesti, svezu čovjeka i prirode, a naročito puno piše o znanosti i više nego ranije o civilizaciji i kulturi. Moralni odgoj jasnije se iskazuje kao unutrašnji odgoj, što postaje očitijim nakon njegova uvođenja novog termin klice s posebnom ulogom ljudskih sposobnosti. On taj pojam povezuje s idejom o energiji života, no podrobnije tumačenje slijedi nakon analize njegovih rukopisa o logici i metodologiji znanosti. Valja svakako upozoriti na to da je i u ovom razdoblju Politeo nadolazio na problematiku logike. Međutim, kao što smo već najavili, to će biti tema posebnog napisa. Naročito treba naglasiti da je Politeo sve intenzivnije posvećivao pozornost mislima o Bogu, religiji i kršćanskoj civilizaciji. Treba istaći da je Politeo sa svojom teorijom o nagonima i koncepcijom o podlozi i odgoju unutrašnjeg života bio ispred svojih suvremenika. Sam je upozoravao da je ono što pišu James i njegova škola te neki intuicionisti znatno ranije on sam već napisao. Njegova ideja o utjecaju procesa vida na inteligenciju podsjeća na Gibbsonovu (1966). Može se ustanoviti daje Politeo, kao i mnogi naši mislioci, ostao nepoznat, što valja pripisati, osobito kada se ima u vidu on, velikoj govorničkoj vještini kojom je raspolagao i zbog koje je bio jako cijenjen od suvremenika i to u tuđini, a manje u smislu ustrajnosti u pismenom razvijanju svojih misli. Tako je nama danas preostalo da odgonetamo njegove rukopise i da pokušamo dati pravednu povijesnu ocjenu.

Ključne riječi

Hrčak ID:

81785

URI

https://hrcak.srce.hr/81785

Datum izdavanja:

7.12.1998.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 844 *