Izvorni znanstveni članak

Petrićeva slika svemira i moderna kozmologija

Tomislav Petković ; Zavod za primjenjenu fiziku, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Kozmološki prijepor o konačnosti ili beskonačnosti prostora, graničnosti (omeđenosti) ili bezgraničnosti Petrić je sveo na fizikalnu razinu, promišljajući stvarni prostor svijeta, onaj u kojem svijet jest i koji je u svijetu. Njegovi zaključci govore o tome da je prostor (Spatium) konačan i beskonačan: ograničen (konačan) vanjskom ploštinom (granicama) svijeta, a beskonačan na dalekim udaljenostima od svijeta, postajući praznim prostorom (Vacuum). Time je Petrić najzaslužniji za pojam beskonačnog izotropnog prostora, što ga je od njega baštinio Newton. Petrić je razmišljao o dinamici svijeta (svemira) filozofskom pričom i bez metričkih jednadžbi. Petrićev obrat kojim se nauk prostora (fizike) postavlja preduvjetom kozmologiji i prirodnim znanostima osigurava mu časno mjesto uz Kopernika kad se govori o filozofskim osnovama moderne kozmologije. Naime, u temeljima je moderne kozmologije njen kozmološki princip, katkad nazivan Kopernikovim principom, koji se postulira za Svemir opisan Friedman•Robertson•Walkerovom metrikom: Svemir je homogen i izotropan u trodimenzionalnome prostom - uvijek je tako bilo i tako će uvijek ostati. U De spatio physico otkrivamo, međutim, Petrićev postulat izotropnog (homogenog) prostora: Ako se iz središta svijeta na sve strane protegnu crte, sve do zakrivljene površine svijeta, sve će biti jednake, ali konačne (»Si enim a centro ipsius, quod est mundi centrum, quaquauersum lineae protrahantur, usque ad mundi conuexam superficiem, aequales erunt omnes, sed finitae.«). S ovakvim konceptima konačnog!beskonačnog prostora Petrićeva je teorija prostora ugrađena u zgradu filozofije prirode i moderne kozmologije.

Ključne riječi

Hrčak ID:

81822

URI

https://hrcak.srce.hr/81822

Datum izdavanja:

1.12.1997.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.580 *