hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Formalizam, objektivizam, realizam

Srećko Kovač ; Institut za filozofiju, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (559 KB) str. 255-265 preuzimanja: 434* citiraj
APA 6th Edition
Kovač, S. (1996). Formalizam, objektivizam, realizam. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 22. (1-2 (43-44)), 255-265. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/81842
MLA 8th Edition
Kovač, Srećko. "Formalizam, objektivizam, realizam." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 22., br. 1-2 (43-44), 1996, str. 255-265. https://hrcak.srce.hr/81842. Citirano 03.12.2020.
Chicago 17th Edition
Kovač, Srećko. "Formalizam, objektivizam, realizam." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 22., br. 1-2 (43-44) (1996): 255-265. https://hrcak.srce.hr/81842
Harvard
Kovač, S. (1996). 'Formalizam, objektivizam, realizam', Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 22.(1-2 (43-44)), str. 255-265. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/81842 (Datum pristupa: 03.12.2020.)
Vancouver
Kovač S. Formalizam, objektivizam, realizam. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine [Internet]. 1996 [pristupljeno 03.12.2020.];22.(1-2 (43-44)):255-265. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/81842
IEEE
S. Kovač, "Formalizam, objektivizam, realizam", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol.22., br. 1-2 (43-44), str. 255-265, 1996. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/81842. [Citirano: 03.12.2020.]

Sažetak
Članak se bavi nekim shvaćanjima logike u Hrvatskoj prve polovice 20. stoljeća, koja su se razvijala usporedno pa i u oprjeci spram tradicije koja počinje u Markovića i ide do Petrasa i Filipovića. Devetnaestostoljetni formalizam produžuje se u Basaričeka (Kratka logika, 1911.). »Pozitivistički« objektivizam razvija S. Matičević (Zur Grundlegung der Logik, 1909.). Ontologijski realizam u skolastičkoj tradiciji razvija K. Grimm (Indukcija, 1941.). U sva je tri slučaja važna značajka protivljenje psihologizmu kao i aktivizmu (»aktua1izmu«). Tu je najdalje išao Matičević, smatrajući da misaoni subjekt samo pasivno odslikava objekt, dopuštajući misaonu činidbu koliko je to najmanje moguće. Činidbeni je moment istaknutiji u Grimma, što se očituje ne samo u prihvaćanju analitičnih sudova (za razliku od Matičevića) nego upravo u njegovu objašnjenju »viška« u sintetičnim sudovima do kojih se dolazi indukcijom.

Hrčak ID: 81842

URI
https://hrcak.srce.hr/81842

[engleski]

Posjeta: 696 *