Pregledni rad

Srednja i visoka učilišta hrvatskih pavlina

Ante Sekulić ; Zagreb

Sažetak

Pavlini su tijekom pet stoljeća djelovali u našoj Domovini u različitim uvjetima. Red se razvio od pustinjačkoga u samostanski, postupno se uključivao u dušobrižništvo, u odgoj i opći javni život. Radi izobrazbe svojih redovnika poglavari Reda otvarali su svoje škole. Mladi je redovnik morao proći pripravnu izobrazbu, a zatim učiti filozofiju i bogoslovske nauke. Prva javna gimnazija u kontinentalnoj Hrvatskoj bila je u Lepoglavi kao odjek korvinske renesanse. Gimnazija u Lepoglavi radila je s prekidima zbog nemirnih vremena u Hrvatskoj. U radu su zabilježena imena lepoglavskih profesora od Marka iz Dubrave i njegova sumještanina Martina iz Dubrave (de Dombro/Dombrinus).
Neposrednu svećeničku izobrazbu stjecali su pavlini najprije u učilištima drugih crkvenih redova (u Rimu, Beču, Trnavi i Olomucu), ali su poslije uredili svoja, pavlinska učilišta. Pavao Ivanović najprije je prenio filozofsko učilište iz Trnave u Lepoglavu, a zatim je Ivan Kery utemeljio bogoslovsko učilište također u Trnavi pa ga je zbog bečkog oslobodilačkog rata i turske pogibelji preselio u Lepoglavu. Oba su lepoglavska učilišta zatim ustrojena kao jedno jedinstveno učilište: studium generale. Lepoglavsko je visoko učilište djelovalo sve do ukinuća Reda. Imalo je pravo dijeliti, nakon položenih strogih ispita, naslov doktorata. U radu se željelo prikazati rad pavlinskih učilišta i upozoriti na njihovo značenje za razvitak naše znanosti i uljudbe.

Ključne riječi

Hrčak ID:

81846

URI

https://hrcak.srce.hr/81846

Datum izdavanja:

2.12.1996.

Podaci na drugim jezicima: njemački

Posjeta: 1.510 *