hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Problem »humanizma« humanizma

Erna Banić-Pajnić ; Institut za filozofiju, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (421 KB) str. 7-26 preuzimanja: 993* citiraj
APA 6th Edition
Banić-Pajnić, E. (1992). Problem »humanizma« humanizma. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 18. (1-2 (35-36)), 7-26. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/81874
MLA 8th Edition
Banić-Pajnić, Erna. "Problem »humanizma« humanizma." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 18., br. 1-2 (35-36), 1992, str. 7-26. https://hrcak.srce.hr/81874. Citirano 09.07.2020.
Chicago 17th Edition
Banić-Pajnić, Erna. "Problem »humanizma« humanizma." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 18., br. 1-2 (35-36) (1992): 7-26. https://hrcak.srce.hr/81874
Harvard
Banić-Pajnić, E. (1992). 'Problem »humanizma« humanizma', Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 18.(1-2 (35-36)), str. 7-26. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/81874 (Datum pristupa: 09.07.2020.)
Vancouver
Banić-Pajnić E. Problem »humanizma« humanizma. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine [Internet]. 1992 [pristupljeno 09.07.2020.];18.(1-2 (35-36)):7-26. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/81874
IEEE
E. Banić-Pajnić, "Problem »humanizma« humanizma", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol.18., br. 1-2 (35-36), str. 7-26, 1992. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/81874. [Citirano: 09.07.2020.]

Sažetak
U tekstu se tematizira problem »humanizma« humanizma. To, da se još jednom uopće govori o humanizmu opravdava se konstatacijom o višeznačnosti termina »humanizam «. U ovom tekstu polazi se od jedne novovjekovne definicije (i interpretacije) humanizma, da bi se ova potom dovela u svezu sa značenjem historijskog humanizma. Ukoliko se naime prihvati da je svaki humanizam svagda metafizički utemeljen, te se može govoriti o različitim »humanizmima«, postavlja se pitanje značenja humanizma kao duhovnopovijesnog razdoblja, odnosno pitanje »humanizma« humanizma. Pitanje je kakovo je tumačenje zbilje odredbeno za historijski humanizam (14., 15. i djelomično 16. stoljeća) i potom je li uopće legitimno humanizam kao intelektualni pokret odredben za to razdoblje dovoditi u svezu s određenim (metafizičkim) tumačenjem zbilje. Pritom se uvažava interpretacija E. Grassija, po kojoj ono što je odredbeno za historijski humanizam predstavlja prekoračivanje metafizičkog horizonta. Dok su pobornici Grassijeve interpretacije dosad naširoko elaborirali taj problem humanističkog prekoračivanja metafIZičke tradicije na području gramatike, retorike, poetike, dotle moralnofilozofijska domena u tom smislu nije bila tako izričito tematizirana. Stoga ovdje autorica ispituje valjanost dviju spomenutih interpretacija humanizma na primjeru djela Marka Marulića, kojega se općenito kvalificira kao humanista, a čija su djela moralnofilozofijskog značaja ujedno izričito metafizičko-teologijski utemeljena. Opravdanost za označavanje Marulića humanistom nalazimo u njegovu temeljnom interesu za obnovu »čovječnosti i čovještva« čovjeka. Upravo u tom pojmu nalazimo stjecište humanizma i renesanse, po čemu onda ujedno rabimo i termin renesansnog humanizma. U tome ujedno nalazimo uporište za tezu po kojoj renesansni humanizam (i u njegovu okviru i sva izričito i navlastito humanistička područja poput gramatike, retorike, moralne filozofije) valja razumijevati kao začetke novovjekovnog humanizma i poimanja humanizma, ukoliko tek tu čovječnost i čovještvo čovjeka bivaju tek tematizirani (doduše kroz reaktualiziranje antičkog »humanizma«), s tim da je taj "humanizam« humanizma svakako specifičan ukoliko mu prethodi kršćansko iskustvo svijeta i čovjeka

Hrčak ID: 81874

URI
https://hrcak.srce.hr/81874

[engleski]

Posjeta: 1.233 *