hrcak mascot   Srce   HID

Esej

Filozofija i filozofija politike

Zvonko Posavec ; HAZU, Strossmayerov trg 14, 10000 Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (92 KB) str. 15-23 preuzimanja: 702* citiraj
APA 6th Edition
Posavec, Z. (2012). Filozofija i filozofija politike. Politička misao, 49 (1), 15-23. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/81907
MLA 8th Edition
Posavec, Zvonko. "Filozofija i filozofija politike." Politička misao, vol. 49, br. 1, 2012, str. 15-23. https://hrcak.srce.hr/81907. Citirano 23.11.2019.
Chicago 17th Edition
Posavec, Zvonko. "Filozofija i filozofija politike." Politička misao 49, br. 1 (2012): 15-23. https://hrcak.srce.hr/81907
Harvard
Posavec, Z. (2012). 'Filozofija i filozofija politike', Politička misao, 49(1), str. 15-23. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/81907 (Datum pristupa: 23.11.2019.)
Vancouver
Posavec Z. Filozofija i filozofija politike. Politička misao [Internet]. 2012 [pristupljeno 23.11.2019.];49(1):15-23. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/81907
IEEE
Z. Posavec, "Filozofija i filozofija politike", Politička misao, vol.49, br. 1, str. 15-23, 2012. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/81907. [Citirano: 23.11.2019.]

Sažetak
Filozofija politike danas je u krajnje ozbiljnoj krizi. Kriza političkoga posvuda
se pokazuje. Političko tumačenje u uvjetima suvremenoga doba ozbiljno
je pokolebano. Time je u pitanje doveden segment društva koji tvori bitan
dio kulturnoga identiteta Zapada. Možda nitko u 20. stoljeću nije tako temeljito
ispitivao položaj politike kao Hannah Arendt. Njezin doprinos naročito
je velik u promišljanju odnosa između filozofije i primjene njezinih principa
u politici, s osnovnom ocjenom da je primjena principa filozofskog mišljenja
na politiku imala razorne posljedice. Premda je filozofija kao metafizika od
Platona do Hegela dala izuzetno velik doprinos razmatranju političkoga, Hannah
Arendt ipak smatra da se u takvoj filozofiji izgubio izvorni smisao političkoga
i da je primjenom principa filozofskog mišljenja na politiku došlo
do zaborava političkoga. U tekstu se ukratko precizira Platonovo shvaćanje
odnosa filozofije i politike prema kojemu se postulira filozofski ideal da se
zbiljska politička zajednica (polis) mora mjeriti na filozofskom mišljenju, i to
iz principa konstitucije samoga mišljenja. Nasuprot tome, Aristotel se poziva
na ethos postojećeg polisa, ali političko analizira uvijek pod primatom filozofskih
principa. Arendt stoga misli da je i za Aristotela mjerodavno znanje političkoga
filozofske naravi. Arendt naglašava da je politička filozofija uvijek
diskriminirala mnijenje i raznolikost, a time i političko kao takvo. Iz te osude
djelomice izuzima Aristotela i Kanta. Budući da političke kategorije nastale u
filozofiji politike određuju i danas naše razumijevanje politike, Arendt ih podvrgava
kritici. Njezino drukčije razumijevanje političkoga očituje se u njezinim
analizama temeljnih političkih kategorija (vladavina, moć, sila, autoritet,
sloboda), koje se mogu primjereno pojmiti samo iz međusobnog odnosa ljudi,
a ne iz nekog supstancijalnog i neupitnog područja.

Ključne riječi
filozofija; politika; filozofija politike; Platon; Aristotel; H. Arendt

Hrčak ID: 81907

URI
https://hrcak.srce.hr/81907

[engleski]

Posjeta: 1.931 *