hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Prirodoznanstvena gledišta Hermana Dalmatina o suglasju planeta i naravi tvari

Snježana Paušek-Baždar ; Zavod za povijest i filozofiju HAZU, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (340 KB) str. 47-54 preuzimanja: 202* citiraj
APA 6th Edition
Paušek-Baždar, S. (1994). Prirodoznanstvena gledišta Hermana Dalmatina o suglasju planeta i naravi tvari. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 20. (1-2 (39-40)), 47-54. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/81954
MLA 8th Edition
Paušek-Baždar, Snježana. "Prirodoznanstvena gledišta Hermana Dalmatina o suglasju planeta i naravi tvari." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 20., br. 1-2 (39-40), 1994, str. 47-54. https://hrcak.srce.hr/81954. Citirano 30.05.2020.
Chicago 17th Edition
Paušek-Baždar, Snježana. "Prirodoznanstvena gledišta Hermana Dalmatina o suglasju planeta i naravi tvari." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 20., br. 1-2 (39-40) (1994): 47-54. https://hrcak.srce.hr/81954
Harvard
Paušek-Baždar, S. (1994). 'Prirodoznanstvena gledišta Hermana Dalmatina o suglasju planeta i naravi tvari', Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 20.(1-2 (39-40)), str. 47-54. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/81954 (Datum pristupa: 30.05.2020.)
Vancouver
Paušek-Baždar S. Prirodoznanstvena gledišta Hermana Dalmatina o suglasju planeta i naravi tvari. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine [Internet]. 1994 [pristupljeno 30.05.2020.];20.(1-2 (39-40)):47-54. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/81954
IEEE
S. Paušek-Baždar, "Prirodoznanstvena gledišta Hermana Dalmatina o suglasju planeta i naravi tvari", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol.20., br. 1-2 (39-40), str. 47-54, 1994. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/81954. [Citirano: 30.05.2020.]

Sažetak
Pokazano je da u svojim pogledima o naravi tvari Herman prihvaća kako platonistička, neoplatonistička i aristotelijanska gledišta, tako i spoznaje arapskih alkemičara. Ta mu je omogućilo da razvije izvornu alkemijsku kozmologiju u kojoj je uspostavio svezu između nebeskog i zemaljskog svijeta na temelju osobitih »roditeljskih« zakonitosti. Protumačena je Hermanova odredba sedam nebeskih sfera po kojoj su one »rasadnik« ili »sjemenište« anorganskh i organskih tvari zemaljskog svijeta. Ističući »roditeljski« utjecaj nebeskih sfera Herman je pored arapskog alkemičara i liječnika Ibn Sine (Avicena) bio jedan od rijetkih srednjovjekovnih autora koji je poricao mogućnost prijetvorbe nesavršenih tvari zemaljskog svijeta, osobito kovina, u savršene. Ta prijetvorba moguća je samo »višnjom silom« nebeskih sfera.

Hrčak ID: 81954

URI
https://hrcak.srce.hr/81954

[njemački]

Posjeta: 381 *