hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Vlačićev Gnothi seauton

Ivan Kordić ; Institut za filozofiju, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (995 KB) str. 137-155 preuzimanja: 264* citiraj
APA 6th Edition
Kordić, I. (1994). Vlačićev Gnothi seauton. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 20. (1-2 (39-40)), 137-155. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/81961
MLA 8th Edition
Kordić, Ivan. "Vlačićev Gnothi seauton." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 20., br. 1-2 (39-40), 1994, str. 137-155. https://hrcak.srce.hr/81961. Citirano 30.05.2020.
Chicago 17th Edition
Kordić, Ivan. "Vlačićev Gnothi seauton." Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 20., br. 1-2 (39-40) (1994): 137-155. https://hrcak.srce.hr/81961
Harvard
Kordić, I. (1994). 'Vlačićev Gnothi seauton', Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 20.(1-2 (39-40)), str. 137-155. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/81961 (Datum pristupa: 30.05.2020.)
Vancouver
Kordić I. Vlačićev Gnothi seauton. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine [Internet]. 1994 [pristupljeno 30.05.2020.];20.(1-2 (39-40)):137-155. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/81961
IEEE
I. Kordić, "Vlačićev Gnothi seauton", Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol.20., br. 1-2 (39-40), str. 137-155, 1994. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/81961. [Citirano: 30.05.2020.]

Sažetak
Kantovo svojevrsno reduciranje metafizike, morala i religije na antropologiju kao pitanje o čovjeku kao takvom, njegovo svođenje pitanja: »Što mogu znati? Što treba da činim? Čemu se smijem nadati?« na pitanje »Što je čovjek?« samo je lucidna formulacija biti sveukupnog misaonog napora na području zapadnog kulturnog ozračja, koja svoje korijene vuče i iz natpisa na Apolonovu hramu u Delfima, iz čuvenog Gnothi seauton. Jer, o čemu god se čovjek pitao, što god mu se činilo zagonetnim i razmišljanja vrijednim, u konačnici se pokazuje kao pokušaj odgonetavanja vlastite biti, vlastitog smisla.
Stoga je sasvim razumljivo što Matija Vlačić Ilirik jedno od svojih najjezgrovitijih djela naslovljuje s Gnothi seauton. De essentia originalis iustitiae et iniustitiae seu /maginis Dei et contrariae (Basel, 1568) makar se filozofijski usmjerenom i školovanom duhu činilo da se radi prije svega o pitanjima religije koja svoje promišljanje pOkušava naći u teološkim formulacijama. Taj dojam može pojačati i epigraf ovog djela, tekst iz proroka Jeremije: »Opačina te tvoja kažnjava, otpadništvo te tvoje osuđuje. Shvati i vidi kako je teško i gorko što ostavi Jahvu, Boga svojega, što više nema straha mog u tebi - riječ je Gospoda Jahve nad Vojskama.« (Jeremija 2,19).
Ipak, Vlačić se sa svojim suvremenicima našao na vjetrometini intenzivno probuđenog pitanja čovjekove napuštenosti i zapuštenosti, zloće i konfliktnosti, što ga je uvijek nanovo vodilo prema razmišljanju o uzroku takvog stanja, o istočnom i aktualnom grijehu, o slici Božjoj koja se izgubila. Pritom mu se čini nužnim nastojanje oko upoznavanja vlastite biti. To nastojanje ga vodi prema uvjerenju da je čovjek bez priznanja vlastite grešne ograničenosti i bez spoznaje upućenosti na Boga i definitivno izgubljen. Ova studija želi Vlačićevo razmišljanje u ovom kontekstu rasvijetliti u njegovoj filozofsko-teološkoj i povijesno-aktualnoj relevantnosti.

Hrčak ID: 81961

URI
https://hrcak.srce.hr/81961

[njemački]

Posjeta: 445 *