Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Bitne pretpostvke suvremenog razumijevanja europske filozofije i hrvatske kulturne baštine

Ante Pažanin ; Fakultet političkih znanosti, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 890 Kb

str. 331-348

preuzimanja: 487

citiraj


Sažetak

U razmatranju naslovljene problematike polazim od odnosa hrvatske kulture općenito prema europskoj tradiciji u cjelini, a grčkoj filozofiji i politici napose. Na tragu Husserlove misli da europska filozofija nije puka »autonomna kultura teoretskog uma« nego umno oblikovanje »čitavog kulturnog života« kao slobodno i Odgovorno razvijanje »raz1ičitih vrsta uma« u povijesti i time, kako Husserl desetak godina kasnije kaže, kao »historijsko kretanje očitovanja univerzalnog, čovječanstvu kao takvome 'urođenog' uma«, analiziram najnovija fenomenološka i hermeneutička istraživanja sabrana pod naslovom Europa und die Philosophie, Frankfurt 1993. Posebnu pažnju pritom posvećujem Heideggerovu predavanju Europa und die deutsche Philosophie iz 1936. godine te Gadamerovu radu Europa und die Oikoumene i Heldovu radu Europa und die interlrulturelle Verstandigung. U skladu s tim i drugim istraživanjima i suvremenim fenomeno!aškohermeneutičkim interpretacijama tradicije europske filozofije nameće se i suvremeno razumijevanje bitnih pretpostavaka povijesti hrvatske filozofije i baštine hrvatske praktične filozofije napose,jer ni one se ne mogu reducirati na apstraktni humanizam i univerzalnu znanstvenost prirodne znanosti, tehnike i ekonomije modernoga doba, nego ih valja istražiti i promisliti kako na tragu vlastite hrvatske kulturne povijesti, tako i njene trajne involviranosti u živu umnost grčko-rimske i kršćanske tradicije, posebice u njenu filozofsku i političku tradiciju od atenske demokracije do danas.

Ključne riječi

Hrčak ID:

81970

URI

https://hrcak.srce.hr/81970

Datum izdavanja:

5.12.1994.

Podaci na drugim jezicima: njemački

Posjeta: 1.036 *