hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Trudnoća, porođaj i materinstvo u baroknoj ikonografiji Vojvodine

Jovan Maksimović ; Medicinski fakultet Novi Sad. Katedra opšteobrazovnih predmeta, Novi Sad, Srbija

Puni tekst: hrvatski, pdf (5 MB) str. 71-84 preuzimanja: 769* citiraj
APA 6th Edition
Maksimović, J. (2006). Trudnoća, porođaj i materinstvo u baroknoj ikonografiji Vojvodine. Acta medico-historica Adriatica, 4 (1), 71-84. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/82307
MLA 8th Edition
Maksimović, Jovan. "Trudnoća, porođaj i materinstvo u baroknoj ikonografiji Vojvodine." Acta medico-historica Adriatica, vol. 4, br. 1, 2006, str. 71-84. https://hrcak.srce.hr/82307. Citirano 10.12.2019.
Chicago 17th Edition
Maksimović, Jovan. "Trudnoća, porođaj i materinstvo u baroknoj ikonografiji Vojvodine." Acta medico-historica Adriatica 4, br. 1 (2006): 71-84. https://hrcak.srce.hr/82307
Harvard
Maksimović, J. (2006). 'Trudnoća, porođaj i materinstvo u baroknoj ikonografiji Vojvodine', Acta medico-historica Adriatica, 4(1), str. 71-84. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/82307 (Datum pristupa: 10.12.2019.)
Vancouver
Maksimović J. Trudnoća, porođaj i materinstvo u baroknoj ikonografiji Vojvodine. Acta medico-historica Adriatica [Internet]. 2006 [pristupljeno 10.12.2019.];4(1):71-84. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/82307
IEEE
J. Maksimović, "Trudnoća, porođaj i materinstvo u baroknoj ikonografiji Vojvodine", Acta medico-historica Adriatica, vol.4, br. 1, str. 71-84, 2006. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/82307. [Citirano: 10.12.2019.]

Sažetak
Uz motiv smrti, motivi u vezi s trudnoćom, porođajem i materinstvom ustaljeni su i, moglo bi se reći, najčešći predmet kršćanske ikonografije općenito. Ti motivi upućuju na važnost dolaska na ovozemaljski svijet i boravak među ljudima glavnih biblijskih ličnosti: Isusa Krista, Bogorodice i sv. Ivana Krstitelja. Prikazujući ključne trenutke u životu čovjeka, počevši od koncepcije, preko trudnoće i rođenja, pa do materinstva i razdoblja djetinjstva, ove ikonografske teme nastoje istaknuti dvojaku prirodu spomenutih ličnosti, božansku i ljudsku. Kao najvažniji izvori za takvu ikonografsku tematiku, ali i za kršćansku ikonografiju općenito, umjetnicima su poslužili tekstovi iz Biblije (Stari i Novi zavjet) i apokrifne knjige (Protoevanđelje Jakovljevo, Pseudo Tomino evanđelje), a poslije i određena kršćanska teološka popularna literatura.

Sredinom XVIII. stoljeća pojavili su se u Vojvodini i drugim austrijskim zemljama umjetnici iz građanskog sloja, koji su označili početak razdoblja građanskog baroka. Taj je pravac poslije iznjedrio majstore čija slikarska djela pripadaju najvećim ostvarenjima likovne umjetnosti Vojvodine uopće.

U ovom istraživanju postavljeno je i pitanje kako je moguće u dogmatsko-teološkom učenju o biblijskim ličnostima, prije svega Bogorodici i Isusu Kristu, i u događajima vezanim za njih, a opisanim u Bibliji, pronaći biološko-medicinski sadržaj. S tim u vezi upozoreno je na činjenicu da je Marija, premda joj je bila predodređena posebna uloga u ostvarenju Isusova poslanja među ljudima, kao i njezin kasniji nebeski status, do svoje smrti i uznesenja na nebo preživjela ovozemaljski život smrtnika, sa svim njegovim biološko-medicinskim obilježjima. Sličan stav može se primijeniti i na Isusa Krista, s obzirom na Njegovo zemaljsko poslanje i boravak među ljudima, a s ciljem iskupljenja njihovih grijeha.

Ključne riječi
barokna ikonografija; Vojvodina; trudnoća; porođaj; materinstvo; Bogorodica; Isus Krist

Hrčak ID: 82307

URI
https://hrcak.srce.hr/82307

[engleski]

Posjeta: 981 *