hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

O zdravstvenoj službi u Dubrovniku i dalmaciji u XIX. stoljeću

Ivo Marinović ; Retired professor of orthopaedy on Medical faculty of University in Split, Split, Hrvatska

Puni tekst: njemački, pdf (80 KB) str. 163-170 preuzimanja: 387* citiraj
APA 6th Edition
Marinović, I. (2006). Gesundheitsdienst in dubrovnik und dalmatien im 19. Jahrhundert. Acta medico-historica Adriatica, 4 (1), 163-170. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/82429
MLA 8th Edition
Marinović, Ivo. "Gesundheitsdienst in dubrovnik und dalmatien im 19. Jahrhundert." Acta medico-historica Adriatica, vol. 4, br. 1, 2006, str. 163-170. https://hrcak.srce.hr/82429. Citirano 07.12.2019.
Chicago 17th Edition
Marinović, Ivo. "Gesundheitsdienst in dubrovnik und dalmatien im 19. Jahrhundert." Acta medico-historica Adriatica 4, br. 1 (2006): 163-170. https://hrcak.srce.hr/82429
Harvard
Marinović, I. (2006). 'Gesundheitsdienst in dubrovnik und dalmatien im 19. Jahrhundert', Acta medico-historica Adriatica, 4(1), str. 163-170. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/82429 (Datum pristupa: 07.12.2019.)
Vancouver
Marinović I. Gesundheitsdienst in dubrovnik und dalmatien im 19. Jahrhundert. Acta medico-historica Adriatica [Internet]. 2006 [pristupljeno 07.12.2019.];4(1):163-170. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/82429
IEEE
I. Marinović, "Gesundheitsdienst in dubrovnik und dalmatien im 19. Jahrhundert", Acta medico-historica Adriatica, vol.4, br. 1, str. 163-170, 2006. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/82429. [Citirano: 07.12.2019.]

Sažetak
Austrijska je vlast Dubrovniku i Dalmaciji u drugoj polovici 19. stoljeća donijela neke važne promjene. Usprkos općem siromaštvu, izgrađene su tri nove i moderne bolnice – u Šibeniku (1883.), Zadru (1887.) i u Dubrovniku (1888.) Budući da je u Habsburškoj Monarhiji Dalmacija 1861. ustavom dobila status pokrajine, dobila je i svoju Zemaljsku vladu. Sabor je upravljao pokrajinskim bolnicama i nadzirao ih putem Zemaljskog odbora. Bolnice su se pak rukovodile dvorskim propisima iz Beča.

Uz ostale, ove su bolnice imale odjele za novorođenčad i siročad, koja su imala i vlastite dojilje. Kada bi djeca ojačala, dana su na čuvanje u neku obitelj uz financijsku potporu države do svoje desete godine. Nakon toga bolnice nisu imale obvezu brinuti se za siročad.

U Dubrovniku su postojale dvije bolnice: civilna (Domus Christi) i vojna (Collegium ragusinum). Ustanovljeno je i pet zaraznih bolnica (lazareta) na terenu radi sprječavanja epidemija. Od 1821. u Zadru djeluje Škola za babice. Bolnice, gradovi i općine imali su stalne licencirane liječnike i babice.

Dalmatinske su bolnice 1867. imale 391 krevet, 80 liječnika, 10 kirurga i 165 babica. Svaka općina veća od 6000 stanovnika imala je vlastitog liječnika i babicu. Isto tako, svaka je općina imala liječnički odbor kojemu je predsjedavao liječnik. Svi su liječnici imali privatnu praksu.

Ovakav je oblik organizacije zdravstvenih usluga ostao do pada Austrije.

Ključne riječi
povijest medicine; XIX. stoljeće; zdravstvena služba; Hrvatska; Dalmacija; Dubrovnik

Hrčak ID: 82429

URI
https://hrcak.srce.hr/82429

[engleski] [njemački]

Posjeta: 691 *