hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Usamljenost žena odrasle dobi: Uloga percipirane kvalitete bračnog odnosa i samostišavanja

Katica Lacković-Grgin ; Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru
Marina Nekić   ORCID icon orcid.org/0000-0003-4963-8219 ; Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru
Zvjezdan Penezić ; Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru

Puni tekst: hrvatski, pdf (669 KB) str. 7-21 preuzimanja: 1.177* citiraj
APA 6th Edition
Lacković-Grgin, K., Nekić, M. i Penezić, Z. (2009). Usamljenost žena odrasle dobi: Uloga percipirane kvalitete bračnog odnosa i samostišavanja. Suvremena psihologija, 12 (1), 7-21. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/82654
MLA 8th Edition
Lacković-Grgin, Katica, et al. "Usamljenost žena odrasle dobi: Uloga percipirane kvalitete bračnog odnosa i samostišavanja." Suvremena psihologija, vol. 12, br. 1, 2009, str. 7-21. https://hrcak.srce.hr/82654. Citirano 03.08.2021.
Chicago 17th Edition
Lacković-Grgin, Katica, Marina Nekić i Zvjezdan Penezić. "Usamljenost žena odrasle dobi: Uloga percipirane kvalitete bračnog odnosa i samostišavanja." Suvremena psihologija 12, br. 1 (2009): 7-21. https://hrcak.srce.hr/82654
Harvard
Lacković-Grgin, K., Nekić, M., i Penezić, Z. (2009). 'Usamljenost žena odrasle dobi: Uloga percipirane kvalitete bračnog odnosa i samostišavanja', Suvremena psihologija, 12(1), str. 7-21. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/82654 (Datum pristupa: 03.08.2021.)
Vancouver
Lacković-Grgin K, Nekić M, Penezić Z. Usamljenost žena odrasle dobi: Uloga percipirane kvalitete bračnog odnosa i samostišavanja. Suvremena psihologija [Internet]. 2009 [pristupljeno 03.08.2021.];12(1):7-21. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/82654
IEEE
K. Lacković-Grgin, M. Nekić i Z. Penezić, "Usamljenost žena odrasle dobi: Uloga percipirane kvalitete bračnog odnosa i samostišavanja", Suvremena psihologija, vol.12, br. 1, str. 7-21, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/82654. [Citirano: 03.08.2021.]

Sažetak
Empirijska istraživanja u različitim kulturama konzistentno su utvrdila da su osobe u braku kao i one u izvanbračnoj zajednici manje usamljene od samaca, razvedenih i udovaca (de Jong Gierveld, 1987; Joness, Hebb, 2003). Budući da Weiss u svom interakcionističkom modelu usamljenosti naglašava da emocionalna i socijalna usamljenost nastaju kad socijalne interakcije ne osiguravaju osobi socijalne zalihe kao što su privrženost, socijalna integracija, potvrda vlastite vrijednosti i druge, razumno je pretpostaviti da razina, pa i tip usamljenosti, ne ovise samo o bračnom statusu nego i o kvaliteti bračnog odnosa koji omogućuje ili ne omogućuje postizanje navedenih zaliha. Empirijska evidencija u prilog ovoj pretpostavci prikupljena je uglavnom u kliničkom radu s depresivnim osobama, pretežito ženskog spola. U takvom je radu D. Jack (1991) identificirala konstrukt samostišavanje koji označava kognitivne sheme kreiranja i održavanja bliskog odnosa na način da žena bude pasivna, da zatomljuje svoje osjećaje i misli. Pretpostavili smo da bi samostišavanje moglo imati značajnu ulogu u relaciji kvalitete bračnog odnosa i usamljenosti udanih žena.

Kod 185 udanih žena provedeno je istraživanje s ciljem utvrđivanja prirode povezanosti dimenzija kvalitete bračnog odnosa (seksualna intimnost, konflikti, prisnost, komunikacija i pravednost te zadovoljstvo bračnim odnosom) s emocionalnom i socijalnom usamljenosti, te uloga samostišavanja u povezanosti pojedinih dimenzija bračnog odnosa i usamljenosti. U ispitivanju su rabljeni provjereni instrumenti solidne pouzdanosti, i to: Upitnik percepcije bračnog odnosa (UPKBO), Skala samostišavanja i Skala socijalne i emocionalne usamljenosti.
Rezultati regresijskih analiza upućuju na postojanje umjerene značajne povezanosti između dimenzija bračnog odnosa i emocionalne i socijalne usamljenosti te samostišavanja. Značajni prediktori emocionalne usamljenosti u ljubavi su zadovoljstvo bračnim odnosom i prisnost, a usamljenosti u obitelji prisnost i intimni seksualni odnosi, dok socijalnu usamljenost najbolje predviđaju intimni seksualni odnosi i konflikti. Navedeni prediktori objašnjavaju značajno veći postotak varijance emocionalne nego socijalne usamljenosti. Samostišavanje se pokazalo parcijalnim medijatorom između dimenzija kvalitete bračnog odnosa i usamljenosti.

Ključne riječi
socijalna i emocionalna usamljenost; prisnost; intimni seksualni odnosi; konflikti; zadovoljstvo bračnim odnosom; percepcija pravednosti; samostišavanje

Hrčak ID: 82654

URI
https://hrcak.srce.hr/82654

[engleski]

Posjeta: 2.269 *