Izvorni znanstveni članak
Je li crkva u Bilimišću kod Zenice mogla biti mjesto zborovanja bosanskih krstjana 1203. godine?
Ante Milošević
; Muzej hrvatskih arheoloških spomenika
Sažetak
U tekstu se raspravlja o vrlo zanimljivoj skupini stilski ujednačenih skulptura utkopanih krajem 19 i početkom 20. stoljeća na Bilimišiću kod Zenice u današnjoj Bosni i Hercegovini. Nekada su pripadali ttredenom interijeru stare kršćanske crkve koja je zbog manjkaVih arheolOSkih podataka jz vremena istraživanja u literaturi različito tretirana. Većina autora misli da pripada kasnoantičkome razdoblju (5. i 6. stoljeću), odnosno vremenu gorske dominacije na tim prostorima, te da je srušena vec u 7. stoljecu u vrijeme avaroslavenskih najezdi Nekoliko s1pskih autora Qve ostatke tumači kao relikre srarosrpske umjetnosti 11. i 12. sroljeća, šro je vrlo teško argumentirano braniti.
Temeljem analize nalza iz Bilimišća i analize još nekih stilski srodni/) spomenika otkopanih u široj zeničkoj okolici (Dabravina, Malii Mošunj), ovim prilogom nastoji se ukazati i na moguću pripadnost tih nalaza 8. stoljeću Za takva tumačenja i ranije je bilo sličnih prijedloga, no, u ovoj prigodi argumentacijae gradi na drugačijim i posve novim činjemicama. Tražeći vjerojatna kulturna ishodišta ulomcima skulptura iz zeničke i njoj susjednih crkava, upozorava se na stilski vrlo srodne spomenike iz onodobne Europe nastale ponajprije u ozračju liutprandske renesanse, uglavnom u langobardskom i ranokarolinškom kultumom krugu sjl?veme Italije. Ranije pretpostavljeni značajnUi uijecaji bizantske umjetnosti ostvareni, kako se mislilo, posredstvom gradova na istočnojadranskoj obali. ovim se prilogom svode samo na sporadičnost.
Tražeći odgovor na pitanje postavljeno ut naslovu upozorava se i na do sada uglavnom zanemarivani arheološki podatak o nalazu grobova s jednojagodnim naušnicama koji su bili ukopani ispod podnice natreksa i baptisterija crkve. Ti, pak, dokaZUjU da je cijeli kompleks bio u funkciji i u kasnim stoljećima srednjeg vijeka, što bi sve zajedno pretpostavljalo i mogući alternativni odgovor na pitanje postavljeno u naslovu ovoga priloga.
Drugim riječima, crkva u Bilimišću kod Zentee zaista može biti i vjerojatno jest ranosrednjovjekovna i srednjovjekovna gradevina u kojoj su se starješine bosanskih krsljana, u prisustvu paptnoga legata Ivana de Casamarisa, dubrovačkog arcidakona Marina i bosanskoga bana Kulina odrekli od dotadašnjeg heretičkog kršćanstva. Čini se stoga, da za pravo treba dali onim povjesničarima koji, u izvoru navedeni toponim Bolino Poili, bez obzira na lingvistički nesklad, izjednačavaju s Bilinim Poljem (ili Bilimišćem) u srednjoj Bosni.
Ključne riječi
Hrčak ID:
82679
URI
Datum izdavanja:
24.10.2003.
Posjeta: 1.187 *