Stručni rad
POSLJEDICE STUPANJA NA SNAGU PROTOKOLA IZ KYOTA
Željko Dominis
Sažetak
Hrvatski pregovarački tim u pregovorima s Europskom unijom najviše će problema imati na području ekologije, što se poglavito odnosi na određivanje rokova za punu primjenu visokih i skupih ekoloških standarda.
Jedan od uvjeta pristupu Hrvatske EU je i ratificiranje Protokola iz Kyota, jednoga od najznačajnijih sporazuma o zaštiti okoliša, koji je konačno stupio na snagu 16. veljače 2005., nakon više od sedam godina od dana njegova donošenja. Protokol se mogao početi primjenjivati tek kad su ga ratificirale industrijske zemlje odgovorne za 55 posto emisije štetnih plinova, a taj je uvjet ispunjen 18. studenog 2004. pristupanjem Ruske Federacije, zemlje koja je odgovorna za 17 posto štetnih plinova, a najveći ga je svjetski onečišćivač, SAD, odbacio 2001. godine. Inače, Protokol je ratificirala 141 zemlja, od čega su 34 industrijske. Prema odredbama Protokola, industrijskim se zemljama nalaže da za 5% smanje ispuštanje plinova koji stvaraju učinak staklenika i zbog kojih se zagrijava planet (tzv. stakleničkih plinova), i to od 2008. do 2012. godine. Svakoj su zemlji određene drukčije kvote.
Najvažnije pitanje povezano sa stupanjem na snagu Protokola sada jest: hoće li on pomoći u rješavanju problema koji je doveo do globalnog zatopljenja našega planeta ili je riječ o projektu koji je propao i prije početka implementacije. Autor u članku detaljno opisuje i objašnjava utjecaj i posljedice nekih medija („stakleničkih plinova“) u svezi s efektom staklenika i ozonskim rupama u stratosferi, i objašnjava zašto su odredbe Protokola iz Kyota obvezujuće i za Republiku Hrvatsku, koja ga nije ratificirala, i zašto ga ona mora ratificirati prije ulaska u Europsku uniju.
Ključne riječi
onečišćivači atmosfere; klimatske promjene; efekt staklenika; staklenički plinovi; globalno zatopljenje; ozonska rupa i ekološka ravnoteža
Hrčak ID:
8099
URI
Datum izdavanja:
26.10.2006.
Posjeta: 8.806 *