hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

PSIHOLOŠKI I ORGANIZACIJSKI PRISTUPI SAMOUBILAČKOM TERORIZMU

Ksenija Butorac   ORCID icon orcid.org/0000-0002-4843-7936 ; Visoka policijska škola Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske

Puni tekst: hrvatski, pdf (310 KB) str. 11-28 preuzimanja: 1.713* citiraj
APA 6th Edition
Butorac, K. (2011). PSIHOLOŠKI I ORGANIZACIJSKI PRISTUPI SAMOUBILAČKOM TERORIZMU. Polemos, XIV (28), 11-28. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/82925
MLA 8th Edition
Butorac, Ksenija. "PSIHOLOŠKI I ORGANIZACIJSKI PRISTUPI SAMOUBILAČKOM TERORIZMU." Polemos, vol. XIV, br. 28, 2011, str. 11-28. https://hrcak.srce.hr/82925. Citirano 18.04.2021.
Chicago 17th Edition
Butorac, Ksenija. "PSIHOLOŠKI I ORGANIZACIJSKI PRISTUPI SAMOUBILAČKOM TERORIZMU." Polemos XIV, br. 28 (2011): 11-28. https://hrcak.srce.hr/82925
Harvard
Butorac, K. (2011). 'PSIHOLOŠKI I ORGANIZACIJSKI PRISTUPI SAMOUBILAČKOM TERORIZMU', Polemos, XIV(28), str. 11-28. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/82925 (Datum pristupa: 18.04.2021.)
Vancouver
Butorac K. PSIHOLOŠKI I ORGANIZACIJSKI PRISTUPI SAMOUBILAČKOM TERORIZMU. Polemos [Internet]. 2011 [pristupljeno 18.04.2021.];XIV(28):11-28. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/82925
IEEE
K. Butorac, "PSIHOLOŠKI I ORGANIZACIJSKI PRISTUPI SAMOUBILAČKOM TERORIZMU", Polemos, vol.XIV, br. 28, str. 11-28, 2011. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/82925. [Citirano: 18.04.2021.]

Sažetak
Od nastanka suvremenog samoubilačkog terorizma ranih 80-ih godina prošlog stoljeća (Libanon), samoubilački terorizam je postao najsmrtonosniji oblik terorizma. Iako samoubilački terorizam čini tek tri posto svih terorističkih napada, oni su prouzročili stradanje 48 posto svih žrtava. Jednoznačna tumačenja ove pojave zanemaruju činjenicu da je terorističko ponašanje interakcija između psihologije pojedinca i izvanjskog okruženja. Psihološka motrišta fenomena terorizma važne su dimenzije istraživanja, ali im se treba pristupiti oprezno uzimajući u obzir motivacijski proces, psihopatologiju, probleme identifikacije, žudnju za vjerskom čistoćom, poniženje, očaj, osvetu i drugo. Terorističke napade rijetko kad izvode pojedinci koji djeluju sami. Oni su članovi veće mreže pa stoga postoji potreba za razlikovanjem motiva pojedinaca s jedne strane i organizacijskih razloga za sudjelovanje u samoubilačkim napadima s druge strane. Druga razina analize usmjerena je na organizacije (skupine, ćelije) koje imaju različite ciljeve i motive te na njihovu potrebu za održavanjem izborom prilagodbe dinamici i taktici određene skupine. Taktički i politički motivi i ciljevi utječu na odluku organizacije da se upusti u samoubilačke napade. Samoubilački terorizam se koristi pretežito stoga što se pokazao učinkovitom vojnom i/ili političkom strategijom. Treća dimenzija proučavanja terorizma obuhvaća različite povijesne, društvene, kulturne, vjerske i ekonomske čimbenike i uvjete koji nude kontekst za razumijevanje razina pojedinca i organizacije.

Ključne riječi
samoubilački terorizam; psihološki profil; grupni identitet; organizacijska strategija; društveno-kulturni kontekst; poticajni i permisivni čimbenici

Hrčak ID: 82925

URI
https://hrcak.srce.hr/82925

[engleski]

Posjeta: 2.459 *