hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Implikacije primjene standardnih korelacijskih statističkih postupaka na normativnim i ipsatiziranim rezultatima mjerenja emocija

Dina Šverko ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (608 KB) str. 283-296 preuzimanja: 442* citiraj
APA 6th Edition
Šverko, D. (2009). Implikacije primjene standardnih korelacijskih statističkih postupaka na normativnim i ipsatiziranim rezultatima mjerenja emocija. Suvremena psihologija, 12 (2), 283-296. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/82954
MLA 8th Edition
Šverko, Dina. "Implikacije primjene standardnih korelacijskih statističkih postupaka na normativnim i ipsatiziranim rezultatima mjerenja emocija." Suvremena psihologija, vol. 12, br. 2, 2009, str. 283-296. https://hrcak.srce.hr/82954. Citirano 31.07.2021.
Chicago 17th Edition
Šverko, Dina. "Implikacije primjene standardnih korelacijskih statističkih postupaka na normativnim i ipsatiziranim rezultatima mjerenja emocija." Suvremena psihologija 12, br. 2 (2009): 283-296. https://hrcak.srce.hr/82954
Harvard
Šverko, D. (2009). 'Implikacije primjene standardnih korelacijskih statističkih postupaka na normativnim i ipsatiziranim rezultatima mjerenja emocija', Suvremena psihologija, 12(2), str. 283-296. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/82954 (Datum pristupa: 31.07.2021.)
Vancouver
Šverko D. Implikacije primjene standardnih korelacijskih statističkih postupaka na normativnim i ipsatiziranim rezultatima mjerenja emocija. Suvremena psihologija [Internet]. 2009 [pristupljeno 31.07.2021.];12(2):283-296. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/82954
IEEE
D. Šverko, "Implikacije primjene standardnih korelacijskih statističkih postupaka na normativnim i ipsatiziranim rezultatima mjerenja emocija", Suvremena psihologija, vol.12, br. 2, str. 283-296, 2009. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/82954. [Citirano: 31.07.2021.]

Sažetak
Upotrebom upitnika i ček-lista za mjerenje emocionalnog doživljavanja možemo zahvatiti faktore koji nisu povezani sa specifičnim sadržajem pripadajućih čestica ili s atributima koji su predmet mjerenja korištenog instrumenta. To su faktori koji se odnose na različite vrste iskrivljavanja odgovora (npr. davanje ekstremnih odgovora) koji unose dodatnu pogrešku u rezultate mjerenja. Jedan od načina otklanjanja takvog nepoželjnog varijabiliteta je transformacija normativnih rezultata u ipsativne tzv. postupkom ipsatizacije. Smatra se da su standardni korelacijski statistički postupci neadekvatni za analizu ipsatiziranih rezultata zbog specifičnih psihometrijskih svojstava koja takvi rezultati pokazuju. Recentniji nalazi upućuju na suprotno, sugerirajući da su ipsativni rezultati ekvivalentni supstituti za normativne. Cilj je ovog rada dati prilog razjašnjavanju opisane nesuglasice u literaturi. U tu je svrhu, na 415 studenata Sveučilišta u Zagrebu, primijenjena mjera pozitivnog i negativnog afekta. Rezultati mjerenja izraženi su u normativnom i ipsativnom obliku. Komponentna faktorska analiza provedena je posebno na normativnim i posebno na ipsatiziranim podacima. Ishodi provedenih analiza su uspoređeni. Na kraju, raspravljene su prednosti i ograničenja ipsatiziranih u odnosu na normativne rezultate.

Ključne riječi
normativni i ipsativni rezultati; ipsatizacija; korelacijski postupci; faktorska analiza; emocije

Hrčak ID: 82954

URI
https://hrcak.srce.hr/82954

[engleski]

Posjeta: 709 *