Suvremena psihologija, Vol. 12 No. 2, 2009.
Izvorni znanstveni članak
Od specifičnih reakcija do agregiranih dimenzija ličnosti: procjena gornje granice heritabilnosti u funkciji širine konstrukta
Tena Vukasović
orcid.org/0000-0003-3734-5582
; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Denis Bratko
orcid.org/0000-0002-2482-4413
; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Ana Butković
; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sažetak
U istraživanju se željelo ispitati postoji li povezanost razine mjerenja ličnosti i korelacija roditelja i potomaka, odnosno procjene gornje granice heritabilnosti ličnosti. Ličnost je konceptualizirana na četiri razine: razina specifičnih reakcija, razina domena petofaktorskog modela, razina faktora višeg reda i razina generalnog faktora. FFPI (Hendriks, Hofstee i De Raad, 1999) je primijenjen na uzorku od 115 adolescenta i njihovih roditelja. Korelacije otac-dijete, majka-dijete i regresije rezultata djeteta na prosječni rezultat roditelja izračunate su za 100 specifičnih reakcija, 5 domena (Ekstraverzija, Ugodnost, Savjesnost, Emocionalna stabilnost i Autonomija), 2 faktora višeg reda (α i β) i 1 generalni faktor ličnosti. Na razini specifičnih reakcija možemo govoriti samo o trendovima koji upućuju na nisku heritabilnost (Mdn= 0,13). Procjene gornje granice heritabilnosti upućuju na to da se između 26 i 34% varijance fenotipa domena petofaktorskog modela ličnosti može pripisati agregiranim obiteljskim utjecajima. Na razini faktora višeg reda, procjene gornje granice heritabilnosti upućuju na jednak udio genetskog utjecaja na fenotip (28-35%), a isti su nalazi potvrđeni i na razini generalnog faktora ličnosti (33%). Dakle, heritabilnost ličnosti je umjerena (26-35%) te približno jednaka na razini domena petofaktorskog modela, faktora višeg reda i generalnog faktora, a nešto niža na razini specifičnih reakcija.
Ključne riječi
FFPI; porodična studija; ličnost; faktori višeg reda; heritabilnost
Hrčak ID:
82957
URI
Datum izdavanja:
15.12.2009.
Posjeta: 1.623 *