hrcak mascot   Srce   HID

Stručni rad

Primjena metoda molekularne genetike za uočavanje štetnih organizama u brodskoj balastnoj vodi

Marijana Pećarević

Puni tekst: engleski, pdf (145 KB) str. 45-48 preuzimanja: 859* citiraj
APA 6th Edition
Pećarević, M. (2006). Primjena metoda molekularne genetike za uočavanje štetnih organizama u brodskoj balastnoj vodi. NAŠE MORE, 53 (1-2), 45-48. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/8123
MLA 8th Edition
Pećarević, Marijana. "Primjena metoda molekularne genetike za uočavanje štetnih organizama u brodskoj balastnoj vodi." NAŠE MORE, vol. 53, br. 1-2, 2006, str. 45-48. https://hrcak.srce.hr/8123. Citirano 05.12.2020.
Chicago 17th Edition
Pećarević, Marijana. "Primjena metoda molekularne genetike za uočavanje štetnih organizama u brodskoj balastnoj vodi." NAŠE MORE 53, br. 1-2 (2006): 45-48. https://hrcak.srce.hr/8123
Harvard
Pećarević, M. (2006). 'Primjena metoda molekularne genetike za uočavanje štetnih organizama u brodskoj balastnoj vodi', NAŠE MORE, 53(1-2), str. 45-48. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/8123 (Datum pristupa: 05.12.2020.)
Vancouver
Pećarević M. Primjena metoda molekularne genetike za uočavanje štetnih organizama u brodskoj balastnoj vodi. NAŠE MORE [Internet]. 2006 [pristupljeno 05.12.2020.];53(1-2):45-48. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/8123
IEEE
M. Pećarević, "Primjena metoda molekularne genetike za uočavanje štetnih organizama u brodskoj balastnoj vodi", NAŠE MORE, vol.53, br. 1-2, str. 45-48, 2006. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/8123. [Citirano: 05.12.2020.]

Sažetak
Alohtone vrste prenose se diljem svijeta različitim sredstvima, najčešće u obraštaju ili balastnim tankovima brodova te akvakulturnim djelatnostima. Unos stranih vrsta može imati štetne učinke na ekosustav, gospodarstvo ili ljudsko zdravlje. Opasne vrste i patogeni prenose se većinom u vodenom balastu pa bi njihovo pravodobno otkrivanje moglo spriječiti štetne posljedice.
Korištenje molekularnim metodama moglo bi omogućiti istovremenu obradu više uzoraka i brzu detekciju ciljanih vrsta bez velikih troškova. Najveći napredak u istraživanju mikroorganizama u vodenom balastu ostvaren je uporabom osjetljive tehnologije genskih čipova (DNA microarrays). Ta tehnologija bit će izuzetno korisna i za otkrivanje patogena u balastnim vodama, jednako kao i u vodama za rekreaciju i piće.

Hrčak ID: 8123

URI
https://hrcak.srce.hr/8123

[hrvatski]

Posjeta: 1.303 *