Izvorni znanstveni članak
HRVATSKO POMORSKO NAZIVLJE OD POLOVINE 19. STOLJEĆA DO SLOMA AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE
Željko Stepanić
Sažetak
Burno razdoblje revolucija 1848./49. godine pokrenulo je nacionalno buđenje i u hrvatskim zemljama u sklopu Monarhije. Tada, vezano uz reorganizaciju pomorskoga školstva, započinje prvo sustavno prikupljanje i bilježenje pomorskih naziva u riječkoj pomorskoj školi, gdje se najviše istaknuo Anton Jakov Mikoč, napisavši prvi hrvatski pomorski rječnik, koji je, nažalost, ostao u rukopisu.
Nakon velikih društveno-političkih promjena u Monarhiji, dva su privilegirana naroda, Austrijanci i Mađari, složno provodili protuslavensku politiku tako da nisu postojali uvjeti za uporabu hrvatskoga pomorskog nazivlja ni u plovidbenoj, ni u brodarskoj praksi, ni i u našim pomorskim školama koje su bile u nadležnosti Beča (od Trsta do Kotora) ili Pešte (u Rijeci).
Jedino je za pomorsku školu u Bakru bila ovlaštena Zemaljska vlada u Zagrebu, što joj je omogućilo da uvede hrvatski jezik u nastavu odmah po obnovljenom djelovanju 1871. godine. Najistaknutija osoba bakarske nautike u to doba bio je Božo Babić, veliki borac za uvođenja hrvatskoga nazivlja na brod i autor pet hrvatskih pomorskih rječnika. S druge strane, Juraj Carić, iako sklon uporabi uvriježenih talijanizama, napisao je prve pomorske udžbenike na hrvatskome jeziku.
Druge dvije naše pomorske škole, u Dubrovniku i Kotoru, godinama su se, gotovo do samog kraja 19. stoljeća, borile za uvođenje hrvatskoga kao nastavnoga jezika, koji djelomično ulazi u nastavu tek novom reorganizacijom pomorskoga školstva 1896./97. godine. Iako se već krajem 19. stoljeća i hrvatskim koristilo kao uredovnim jezikom na našoj obali, talijanski je još toliko raširen u pomorstvu da ne čudi što se još 1917. godine mogu pročitati ovakvi zahtjevi: „trebamo u prvom redu nastojati da se u pomorstvu i brodarstvu služimo hrvatskim jezikom“. Uostalom, tek se te, još ratne 1917. godine uvodi hrvatski kao nastavni jezik za sve stručne predmete samo u pomorskoj školi u Bakru. Pomorske škole u Dubrovniku i Kotoru morale su pričekati slom Austro-Ugarske Monarhije i stvaranje Kraljevine SHS.
Ključne riječi
hrvatsko pomorsko nazivlje; pomorski rječnik; pomorska leksikografija; pomorska škola; pomorski udžbenik; talijanizmi; noštromizmi
Hrčak ID:
8138
URI
Datum izdavanja:
23.6.2006.
Posjeta: 3.945 *