hrcak mascot   Srce   HID

Prethodno priopćenje

“Vrhovčeva Biblija” - Je li joj se iznova u trag ušlo?

Alojz Jembrih ; Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (119 KB) str. 89-101 preuzimanja: 479* citiraj
APA 6th Edition
Jembrih, A. (2012). “Vrhovčeva Biblija” - Je li joj se iznova u trag ušlo?. Kairos, 6 (1), 89-101. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/83483
MLA 8th Edition
Jembrih, Alojz. "“Vrhovčeva Biblija” - Je li joj se iznova u trag ušlo?." Kairos, vol. 6, br. 1, 2012, str. 89-101. https://hrcak.srce.hr/83483. Citirano 18.01.2020.
Chicago 17th Edition
Jembrih, Alojz. "“Vrhovčeva Biblija” - Je li joj se iznova u trag ušlo?." Kairos 6, br. 1 (2012): 89-101. https://hrcak.srce.hr/83483
Harvard
Jembrih, A. (2012). '“Vrhovčeva Biblija” - Je li joj se iznova u trag ušlo?', Kairos, 6(1), str. 89-101. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/83483 (Datum pristupa: 18.01.2020.)
Vancouver
Jembrih A. “Vrhovčeva Biblija” - Je li joj se iznova u trag ušlo?. Kairos [Internet]. 2012 [pristupljeno 18.01.2020.];6(1):89-101. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/83483
IEEE
A. Jembrih, "“Vrhovčeva Biblija” - Je li joj se iznova u trag ušlo?", Kairos, vol.6, br. 1, str. 89-101, 2012. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/83483. [Citirano: 18.01.2020.]

Sažetak
U prilogu autor otkriva široj javnosti, dosad neprimijećen, rukopisni prijevod ‘Novoga zavjeta’ na kajkavskom književnom jeziku. Prijevod je nastao u doba zagrebačkoga biskupa Maksimilijana Vrhovca i Tomaša Mikloušića (u prvoj polovici 19. st.). Doduše, na rukopis su već ukazali Rudolf Strohal (1910.) i Vatroslav Jagić (1913.). Obojica spominju i ime prevoditelja. Budući da je riječ o prijevodu ‘Novoga zavjeta’ na kajkavskome književnom jeziku, kroatiste i hrvatske bibliciste on nije zanimao, jer oni su ipak više bili okrenuti prijevodu ‘Biblije’ na štokavštini, stoga je do danas taj horvatski (kajkavski) prijevod gotovo široj javnosti (i mnogim stručnjacima) nepoznat. U slavistici se uvriježila predpostavka da je autor spomenuta prijevoda zagrebački kanonik Stjepan Korolija, Vrhovčev savjetnik. No, kako se iz predočena rada razabire, autor je svećenik jastrebarskoga kraja, rođen u Vivodini, Ivan Gusić, kojemu je redovničko ime bilo Rupert (bivši benediktinac). Autor ovim radom želi aktualizirati spomenuti prijevod ‘Novoga zavjeta’, jer to je plod rada Vrhovčeva “Biblijskoga društva” koje je trebalo prevesti čitavu ‘Bibliju’ na horvatski (kajkavski) književni jezik. Prema tome, imamo
razloga reći, da je rukopis, o kojemu je ovdje riječ, “Vrhovčeva Biblija” kojoj se iznova u trag ušlo.

Ključne riječi
Biblija; hrvatski prijevod Biblije; kajkavski književni jezik; Ivan Gusić; Maksimilijan Vrhovac; Tomaš Mikloušić

Hrčak ID: 83483

URI
https://hrcak.srce.hr/83483

Posjeta: 694 *